Imaju li Plenković i Pupovac veze s događajima u Crnoj Gori?

Foto: epa, fah; fotomontaža: narod.hr

Hrvatski državni vrh oko sukoba i dramatičnih događaja u Crnoj Gori bio je dosta neodređen, a MVEP se u nedjelju oglasio slabašnim priopćenjem izražavajući nadu da se “trenutna situacija neće negativno odraziti na položaj i status hrvatske zajednice u Crnoj Gori.”

“Mi sada pred očima imamo tri Porfirija, to je bio Porfirije zagrebački, nakon toga smo vidjeli Porfirija beogradskog, a sada imamo prilike vidjeti Porfirija Cetinskoj. Porfirije Zagrebački je bio uglađen, vrlo razgovorljiv i susretljiv. Sada ga vidite na Cetinju s pancirkom, je li to taj isti Porfirije? Imali smo Porfirija beogradskog koji se vrlo brzo okrenuo protiv Stepinca i katoličke crkve. I sada imamo Porfirija cetinjskog koji na nasilan način ustoličuje svog mitropolita. Tko vodi pravoslavnu crkvu danas?“, zapitao se Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista, upozorivši kako je hrvatski državni vrh oko sukoba u Crnoj Gori bio dosta neodređen.

“Imate situaciju da Zagreb još nema novog mitropolita, odnosno da je patrijarh Porfirije još uvijek mitropolit zagrebačko-ljubljanski. Postavljam sad pitanje, hoće li se sličan scenarij jednog dana ponoviti u Zagrebu?”, upitao je gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Kaos u Crnoj Gori

Veliku pozornost javnosti izazvali su dramatični nedjeljni događaji u Crnoj Gori. Ustoličenje episkopa Joanikija za novog mitropolita crnogorsko-primorskog, mitropolita Srpske pravoslavne crkve, izazvalo je veliko negodovanje i prosvjede dijela crnogorske javnosti. Riječ je o Crnogorcima koji ustoličenje episkopa SPC u Cetinju, povijesnoj prijestolnici Crne Gore, smatraju velikosrpskom provokacijom i činom sličnom okupaciji. U Crnoj Gori je, podsjetimo, na vlasti prosrpska koalicija koja je nakon izbora održanih prije godinu dana uspjela oformiti većinu i tijesno nadjačati do tada vladajuću stranku DPS (Demokratska partija socijalista) Mila Đukanovića.

> Starešina: U sljedećoj fazi preslagivanja poretka na europskom tlu bit će RPC i SPC

> Bizarne scene na vjerskom obredu SPC-a u Cetinju: Vojni helikopter, oružje, suzavci i kaos…

> (VIDEO) Izbori u Crnoj Gori: Đukanović izgubio, Hrvati bez mjesta u parlamentu, Krivokapić slavio pobjedu s mitropolitom SPC-a Amfilohijem

Prosvjednici su u nedjelju u Cetinju blokirali pristup manastiru gdje je patrijarh Srpske pravoslavne crkve trebao ustoličiti Joanikija te su partrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije, u suradnji s vlastima, vojnim helikopterom bili prebačeni na mjesto „vjerske“ svečanosti. Obred je održan bez vjernika, uz prisustvo naoružanih policijskih i vojnih snaga dok su nezadovoljni građani prosvjedovali na ulicama. U sukobima prosvjednika i policije ozlijeđeno je više osoba.

Aktualna prosrpska, Krivokapićeva vlada, očekivano, favorizira Srpsku pravoslavnu crkvu (u javnosti je poznata snimka srdačnog susreta i čestitanja između mitropolita Amfilohija i Zdravka Krivokapića nakon izbora) te je pripomogla da se, unatoč prosvjedima, obred ustoličenja održi. U Crnoj Gori postoji i Crnogorska pravoslavna crkva koja je zasad nepriznata od ostalih autokefalnih pravoslavnih crkava. Prethodna je vlada pak, u siječnju 2020., donijela Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica u Crnoj Gori, koji je izazvao burne reakcije Srpske pravoslavne crkve.

> Dr. sc. Feldman za Narod.hr o izborima u Crnoj Gori: ‘Vučić je pravi pobjednik ovih izbora, upitna je proeuropska budućnost zemlje’

> Kako mala Hrvatska pomaže u izgradnji velike Srbije?

Prema tom zakonu svi vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine te na odgovarajući način prešli u ruke neke vjerske zajednice bit će prepoznati kao državna imovina. Crnogorska pravoslavna crkva podržala je Zakon ističući kako smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC). Prosrpski zastupnici u Skupštini kao i Srpska pravoslavna crkva žestoko su reagirali na ovaj potez.

Bilo je to gotovo neposredno prije parlamentarnih izbora. Nakon izbora vlast je pripala prosrpskoj koaliciji na čelu sa Zdravkom Krivokapićem te njegova vlada pokušava izmijeniti taj zakon.

Raskol u hrvatskoj stranci

Ono što je također zanimljivo jest činjenica da su na prošlogodišnjim izborima Hrvati u Crnoj Gori ostali bez svog predstavnika. Razlog tome leži u činjenici da se upravo pred izbore dogodio raskol te su Hrvati po prvi put na parlamentarnim izborima nastupili u dvije različite stranke: Hrvatskoj građanskoj inicijativi (HGI) na čelu s Adrijanom Vuksanovićem i novoosnovanoj Hrvatskoj reformskoj stranci Crne Gore (HRS). Do raskola unutar hrvatske zajednice u Crnoj Gori došlo je nakon što je u lipnju 2020. osnovana još jedna politička stranka s hrvatskim predznakom, HRS, na čelu s Marijom Vučinović, koja je prije toga smijenjena s mjesta predsjednice HGI-ja.

> Adrijan Vuksanović izabran za predsjednika političke stranke Hrvata u Crnoj Gori

> Crna Gora: Smijenjena predsjednica HGI-a Vučinović podnijela tužbu Upravnom sudu

> Marija Vučinović više nije čelnica hrvatske parlamentarne stranke u Crnoj Gori

Mnogi tvrde da je sukob unutar hrvatske zajednice bio potaknut izvana, a neki u vezu s time dovode čak i hrvatskog premijera Plenkovića pod utjecajem koalicijskog partnera Pupovca.

Hrvati su zbog tog raskola ostali bez svog predstavnika u Skupštini Crne Gore, a mnogi ističu da je upravo to bilo ključno za dolazak prosrpske Krivokapićeve koalicije na vlast, s obzirom da je razlika u broju glasova između dotad oporbenih stranaka predvođenih prosrpskom koalicijom i Đukanovićevog DPS-a bila u samo jednom zastupničkom mjestu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.