Koja stajališta u UN-u gura Šimonović, a u skladu su s organizacijama bliskim Sorosu?

Dubravka Šimonović
Foto: cwgl.rutgers.edu/

Kako smo izvijestili, ugledna međunarodna organizacija Europski centar za pravo i pravdu (ECLJ) objavio je izvješće u kojem je detaljno analizirao kako nekoliko multimilijarderskih organizacija, među njima i Zaklade Otvorenog društva Georgea Sorosa utječu na politike UN-a direktnim ili indirektnim financiranjem rada UN-ovog Ureda visokog predstavnika za ljudska prava i posebnih izvjestitelja za specifične teme. Među izvjestiteljima koji su povezani s nevladinim organizacijama koje financira Soroseva zaklada našlo se i ime hrvatske diplomatkinje Dubravke Šimonović.

> Izvješće o utjecaju Sorosa na UN: Među izvjestiteljima navedena i Dubravka Šimonović

Ona je supruga diplomata, bivšeg hrvatskog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića (imenovao ga je Ivo Sanader) stalnog predstavnika Hrvatske pri UN-u, koji je 2019. u New Yorku zamijenio Vladimira Drobnjaka, a njezinu je kći Tenu Šimonović Einwalter premijer Andrej Plenković s Možemo i SDP-om u ožujku 2021. tajno izglasovao za pučku pravobraniteljicu.

Glavni zaključak izvješća ECLJ-a je da privatne zaklade izravno financiraju stručnjake UN-a za pisanje izvješća u skladu s programima tih privatnih zaklada. Ta se izvješća zatim promiču kao neovisne preporuke UN-a, a vlade i međunarodni sudovi ih koriste za potporu ili opravdanje svojih odluka.

CWGL, bivše i sadašnje posebne izvjestiteljice

Izvješće je također pokazalo da glavni resursi potrebni za rad posebnih izvjestitelja ne dolaze samo iz Ureda visokog predstavnika za ljudska prava kojeg financiraju države članice UN-a. Rad posebnih izvjestitelja također je financiran od strane sveučilišta i privatnih donatora/zaklada, s time da sveučilišta doniraju i ostale potrebne resurse, a privatni donatori pružaju i pomoćno osoblje u radu Posebnih izvjestitelja čiji je mandat formalno volonterski, odnosno nije plaćen.

Jedan od primjera veze između sveučilišta, privatnog donatora i izvjestitelja je upravo onaj Dubravke Šimonović, posebne UN-ove izvjestiteljice o nasilju nad ženama u čijem kontekstu se spominju Centar za globalno vodstvo žena (CWGL), feminističko aktivističko središte pri Sveučilištu Rutgers (New Jersey) i Zaklade Otvorenog društva. ECLJ je opisao kako je Soroseva organizacija priznala da je još 2017. u okviru svog programa za ženska prava, platila 100.000 dolara CWGL-u sa svrhom utjecaja na Urmilu Bhoolu, posebnu izvjestiteljicu UN-a za suvremene oblike ropstva, njegove uzroke i posljedice“.

>Europski centar za pravo i pravdu upozorava: Matić gura zabrinjavajuću rezoluciju o pobačaju

U izvješću se dalje ističe kako je Melissa Upreti, visokopozicionirana djelatnica UN-a istovremeno obnašala funkciju pri CWGL-u i kako je Yakin Erturk, bivša posebna izvjestiteljica o nasilju nad ženama angažirana u CWGL-u. Potom ECLJ navodi: “Ubrzo nakon toga, 29. srpnja 2020., Dubravka Šimonović, posebna izvjestiteljica o nasilju nad ženama, njegovim uzrocima i posljedicama, također je pozvana u CWGL da predstavi i raspravlja o svom izvješću (A/HRC/44/52).

Dubljim uvidom u izvješće koje spominje ECLJ, Narod.hr otkriva da su Šimonović i CWGL u određenim odnosima najmanje od 2017. godine.

Smanjiti nasilje nad novinarkama nametanjem “rodne perspektive”?!

Kada je riječ o izvješću A/HRC/44/52 iz ECLJ-ove analize, radi se o izvješću o nasilju nad novinarkama u kojemu Šimonović preporučuje zemljama članicama UN-a i ostalim dionicima preporuke za borbu protiv istog nasilja. U tom izvješću Šimonović tvrdi da nasilje postoji i nad novinarima i nad novinarkama, te da je nasilje nad novinarkama rodno uvjetovano.

Šimonović za svoje tvrdnje ne nudi dokaze, ali zato među nasiljem nad novinarkama posebno ističe “online nasilje”, putem društvenih mreža i e-poruka koje se nad njima vrši “zato što su žene”. Šimonović kao Posebna izvjestiteljica za dokaze zato općenito navodi “društvene pokrete” poput #MeToo i sličnih.

Govoreći o nasilju nad novinarkama, Šimonović navodi kako je od 1992. ubijeno 96 novinarki, te one čine 7 posto ukupno ubijenih novinara, ali tvrdi da je 68 novinarki ubijeno izravno zbog njihovog posla. Šimonović bi problem nasilja nad ženama u novinarstvu riješila tako što bi između ostaloga uključila “rodnu perspektivu u sve inicijative usmjerene na stvaranje i održavanje sigurnog i povoljnog okruženja za slobodno i neovisno novinarstvo” i posebno nametnula “trening” za muške novinare o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama.

Vlada RH potvrdila Šimonović da je zakonom propisano kažnjavanje govora mržnje na temelju rodnog identiteta

Uzimajući u obzir specifičnu temu nasilja nad ženama u novinarstvu, vrijedi istaknuti da je upravo CWGL dobar dio svog feminističkog aktivizma usmjerio prema borbi protiv navodno rodno uvjetovanog nasilja u novinarstvu i to preko Novinarske inicijative o rodno uvjetovanom nasilju. Upravo CWGL putem te Inicijative zastupa tezu o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama te također organizira sastanak stručnjaka za Šimonović povodom pisanja tog izvješća.

Konačno, Šimonović je istražujući nasilje nad novinarkama upitala Vladu Republike Hrvatske prepoznaje li “online nasilje” nad ženama kao zločin. Vlada je odgovorila da je Kaznenim zakonom propisan: “kriminalni prekršaj javnog poticanja na nasilje i mržnju (članak 325. Kaznenog zakona) koji kažnjava svakoga tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, javnim okupljanjem ili na drugi način javno potiče ili stavlja na raspolaganje javnosti letke, slike ili drugi materijali koji pozivaju na nasilje ili mržnju usmjereni protiv skupine ljudi ili pripadnika skupina na temelju njihovog rasnog, vjerskog, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, podrijetla, boje kože, spol, seksualna orijentacija, rodnog identiteta, invaliditeta ili bilo koje druge karakteristike”.

Šimonović gošća CWGL-a od 2017.

Šimonović je uz već spomenute bivše posebne izvjestiteljice Yakin Erturk i Melisse Upreti gostovala u prostorijama CWGL-a kako bi se raspravljalo o njenom mandatu i što će u njemu raditi. Tada su Erturk i Upreti predstavljene kao nove članice CWGL-a, pa ostaje vidjeti hoće li i Šimonović nakon završetka mandata u UN-u ostvariti angažman u CWGL-u.

CWGL je 1989. godine osnovala deklarirana lezbijka Charlotte Bunch koja zastupa radikalne feminističke stavove. Među knjigama koje je napisala nalaze se “Lezbijstvo i ženski pokret” te “Transformiranje vjere naših očeva: žene koje su promijenile američku religiju”. Ona je preko svoje organizacije CWGL 2010. izlobirala da UN napravi novu “super agenciju” za širenje radikalne feminističke ideologije. Tada je Katolička izvještajna agencija (CNA) prenijela riječi čelnika Instituta za istraživanje stanovništva koji je upozorio da bi ta agencija mogla sudjelovati u kulturnom imperijalizmu s ciljem restrukturiranja odnosa među spolovima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr