Lavrov o BiH: Ako SAD pretvori i Balkan u frontu protiv Rusije, posljedice za Europu bit će pogubne

Beograd, 15.12.2020.- Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastao se sa ministrom vanjskih poslova Republike Srbije Nikolom Selakoviæem. Na slici Sergej Lavrov tijekom tiskovne konferencije nakon sastanka. foto HINA/ TANJUG/ RADE PRELIC/ ua

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov govorio je o gorućim temama u BiH i za susjedne zemlje, te je poslao poruke svojim globalnim partnerima u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bliži se značajan jubilej, 25 godina uspostave diplomatskih odnosa Rusije i Bosne i Hercegovine. Kako biste ih Vi opisali danas i što mislite kakvi će biti u narednih 25 godina?

– Jubilej je dobar razlog ne samo da se osvrnemo unazad, da izvučemo zaključke, već i da zacrtamo ciljeve za budućnost. Nije tajna da smo počeli s uspostavom naših odnosa u veoma teškom – za nas i za vas – trenutku. Kraj 90-ih je bilo vrijeme kada je Bosna i Hercegovina tek izašla iz krvavog sukoba i počela graditi miran život u novom – Daytonskom – formatu. Vi dobro znate da je Rusija, zajedno s drugim međunarodnim posrednicima, uložila značajne napore da se uspostavi mir. Tim prije je bio jači međusobni interes za formiranje kompleksa prijateljskih i obostrano korisnih veza. U relativno kratkom roku, zajedničkim snagama, uspjeli smo riješiti ovaj problem.

U Rusiji cijene uzajamno razumijevanje koje je uspostavljeno s Bosnom i Hercegovinom, njenim entitetima, narodima, pa čak i pojedinačnim zajednicama. Očigledno na to utječu zajednički slavenski korijeni, brojni povijesni i duhovni spletovi.

Ruski lijek

Između naših zemalja se održava ritmičan politički dijalog. Baš prije neki dan, 21. prosinca, u Sočiju, imao sam veoma topao i koristan sastanak s kolegicom Biserom Turković. Nastavlja se unapređenje ugovorno pravne osnove bilateralne interakcije. U toku su pregovori oko zaključivanja desetka novih međudržavnih, međuvladinih i međuresornih dokumenata. Sa zadovoljstvom konstatiramo efikasnost međuvladine komisije za trgovinu i ekonomsku suradnju. Njeni kopredsjedavajući sastali su se u Kazanju u listopadu. Radimo na organizaciji sljedećeg sastanka u punom formatu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveće ruske kompanije uspješno posluju u Bosni i Hercegovini – Sberbank, Gazprom Neft, Zarubezhneft. Gazprom već dugi niz godina snabdijeva vaše tržište prirodnim plinom. Trenutno razgovaramo o veoma interesantnim projektima za diverzifikaciju prisustva naših privrednih subjekata. Uvjeren sam da će njihova implementacija zadovoljiti interese svih građana vaše zemlje. Zajedno radimo na otvaranju Ruskog kulturnog centra u BiH. Stvorena je značajna osnova u kulturno-humanitarnom polju, u sferi obrazovanja i sporta.
Uspostavljena je suradnja u okviru borbe protiv pandemije virusa korona. Tijekom ove godine u Bosnu i Hercegovinu je isporučeno 200.000 kompleta doza ruskog cjepiva Sputnik V. Dokazala se na najbolji mogući način. Spremni smo da razmotrimo nova obraćanja bosanskohercegovačkih partnera, između ostalog i u vezi s jednokomponentnim lijekom Sputnik Light. Dakle, mnogo je već napravljeno ili je u tijeku.

Uvjeren sam da će se u sljedećih 25 godina naši odnosi razvijati jednako intenzivno i učinkovito.

Već sam govorio o stanju i perspektivama naših odnosa s Bosnom i Hercegovinom, odgovarajući na prethodno pitanje. Srbija je ključni partner Rusije na Balkanu, visoko cijenimo strateško partnerstvo s Beogradom i ulažemo napore da sveobuhvatno unaprijedimo naše veze. Naši razgranati odnosi s Hrvatskom – članicom ne samo Europske unije već i NATO-a – očit su primjer da se uzajamno korisne veze mogu uspješno razvijati ako postoji obostrana težnja tome. Zainteresirani smo za promociju pozitivne agende sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Po pitanju Kosova – iz očiglednih razloga ne bi trebalo da ga stavljamo u isti koš – ruski stav je dobro poznat. Zalažemo se za postizanje održivog i obostrano prihvatljivog rješenja Beograda i Prištine na osnovu rezolucije Savjeta sigurnosti UN-a 1244. Isto mora dobiti suglasnost Savjeta sigurnosti, jer je u pitanju osiguranje međunarodnog mira.
Što se tiče osobina percepcije odnosa Rusije s Bosnom i Hercegovinom, tu ne treba sumnjati, kaže Lavrov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Zastupali smo, zastupamo i zastupat ćemo dejtonske stavove, u potpunosti podržavajući nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ravnopravnost njena tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima. Smatramo da je ovakva shema adekvatna i funkcionalna, osigurava da se u obzir uzme čitav kompleks interesa naroda u zemlji. Upravo od toga polazimo, izgrađujući veze kako s vlastima na nivou BiH, tako i s institucijama na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou – u potpunom skladu s ustavnom raspodjelom sfera odgovornosti među njima.

Zaista, Republika Srpska pokazuje veći interes za proširenje praktičnih veza s Rusijom, a mi, naravno, uzvraćamo. Međutim, uspješno se razvija i suradnja s Federacijom Bosne i Hercegovine. Uspostavljeni su pobratimski odnosi između Sarajeva i Centralnog administrativnog okruga Moskve, između općine Stari Grad Sarajevo i Aleksejevskog okruga Moskve. Univerzitet u Sarajevu održava suradnju s devet ruskih univerziteta, Mostarski univerzitet – s tri. Gazprom Neft proširuje mrežu benzinskih stanica u entitetu, Sberbank je ovdje široko zastupljen. Inače, upravo je Federacija Bosne i Hercegovine glavni potrošač ruskog plina.

Ruska Federacija je član Upravnog odbora Vijeća za implementaciju Mirovnog sporazuma postignutog u Daytonu. Zašto je tako kategorična u odnosu na najnovijeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta istovremeno tvrdeći kako ste za dosljednu primjenu Daytonskog sporazuma? Zar negiranje visokog predstavnika, čiji mandat proizlazi iz Daytona, ne povlači za sobom niz novih pitanja iz Sporazuma i njegovo rušenje u konačnici?

– Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini je međunarodnopravni dokument odobren rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Uloga Vijeća sigurnosti UN-a u odobravanju kandidata za mjesto visokog predstavnika nema alternativu. O tome svjedoči i Aneks 10 Daytonskog sporazuma i praksa rotiranja visokih predstavnika koja je na snazi četvrt vijeka. Kandidatura gospodina Schmidta nije dobila konsenzusnu podršku ni konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, ni Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Inicijativa Rusije i Kine da se odobri imenovanje, kako i treba, u Vijeću sigurnosti UN-a bila je blokirana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osjetljive teme

Koga gospodin Schmidt zastupa u ovom slučaju? Možda desetak stranih veleposlanika u Sarajevu? Svakako ne i međunarodnu zajednicu predstavljenu u Vijeću sigurnosti UN-a, koje u smislu poglavlja VII Povelje UN-a i dalje pomno prati situaciju u Bosni i Hercegovini. Uzimajući sve ovo u obzir, ne možemo priznati gospodina Schmidta kao visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, iako ga, naravno, poštujemo kao poznatog političara Njemačke. U našem pristupu nema nikakve erozije Mirovnog sporazuma. Naprotiv, upravo napori da se podrži nelegitimno imenovana osoba i koraci da se uništi praksa konsenzusa u redovima međunarodne zajednice potkopavaju Dayton.

Mi smo mala zemlja, no nerijetko čujemo kako smo – ne samo mi – žrtve globalnih rusko-američkih odnosa. Kakvi su oni uistinu danas?

– Što se tiče teze o Bosni i Hercegovini kao “žrtvi rusko-američke konfrontacije”, kao što sam već više puta napomenuo, Rusija svoje probleme ne rješava na račun ničijeg interesa. Ne stavlja partnere pred apsolutno lažan izbor “ili s nama ili protiv nas”. Naš principijelni stav je poznat – regionalnim problemima su potrebna regionalna rješenja zasnovana na inkluzivnom dijalogu i uzimajući u obzir stavove svih strana.

Iritirajući faktori

Istovremeno, moram napomenuti da Washington u posljednje vrijeme izbjegava s nama razgovarati ne samo o BiH već i o balkanskoj temi kao takvoj. Nadamo se da će Bidenova administracija imati dovoljno političke volje i razloga da Balkan ne pretvori u još jedan front antiruske konfrontacije, u suprotnom, to će izazvati pogubne posljedice za Europu u cjelini.

Govoreći o rusko-američkim odnosima, želio bih da napomenem sljedeće. U suradnji s Washingtonom nastala je nezdrava situacija. Nagomilalo se mnogo “iritirajućih faktora”. Amerikanci vode otvoreno neprijateljsku liniju: uvode sankcije, iznose neutemeljene optužbe protiv nas i poduzimaju druge neprijateljske korake. Sve to stvara toksičnu atmosferu, sprječava uspostavljanje mirne, profesionalne komunikacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, uspijevamo održati prilično intenzivne kontakte. Drugog prosinca, “na marginama” Ministarskog savjeta OEBS-a u Stockholmu, razgovarao sam s Antonyjem Blinkenom. Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država održali su 7. prosinca razgovor u formatu videokonferencije, koji je omogućio da se napravi svojevrsna inventarizacija implementacije dogovora postignutih tijekom samita u Genevi.

Naravno, centralno mjesto u razgovoru zauzeli su problemi povezani s ukrajinskom krizom i nedostatkom napretka u implementaciji sporazuma iz Minska. Vladimir Putin je konkretnim primjerima ilustrirao destruktivnu liniju Kijeva koja ima za cilj razgradnju “Minska” i dogovora postignutih u Normandijskom formatu, te izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog provokativnih akcija Ukrajine protiv Donbasa.

Predsjednici su se složili da će naložiti svojim timovima da započnu ozbiljan dijalog o razvoju dugoročnih pravno obavezujućih sigurnosnih garancija na zapadnim granicama Rusije. Petnaestog prosinca predali smo američkoj strani naše nacrte Sporazuma između Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država o sigurnosnim garancijama i Sporazuma o mjerama sigurnosti za Rusku Federaciju i države članice Sjevernoatlantskog saveza. Čekamo reakciju.

Želje i čestitke

Smatramo da je, prije svega, potrebno smanjiti stupanj konfrontacije izazvane načinom na koji američke kolege “patroniziraju” svoje ukrajinske štićenike. Linija na uvlačenje Kijeva u NATO uz perspektivu za pojavu jurišnih raketnih sustava u blizini naših granica stvara neprihvatljive prijetnje sigurnosti Rusije, izazivajući ozbiljne vojne rizike za sve strane, sve do sukoba velikih razmjera u Europi.

Naravno, postoje i pozitivni aspekti u rusko-američkim odnosima. Naime, u skladu sa Ženevskim sporazumima lidera pokrenut je mehanizam za konzultacije o strateškoj stabilnosti. Dva sastanka ruske i američke međuresorne delegacije protekla su u poslovnoj i profesionalnoj atmosferi.

Osim toga, kako je dogovoreno u Genevi, nastavljen je rusko-američki dijalog o informacijskoj sigurnosti. Zalažemo se za to da suradnja u ovoj oblasti obuhvaća čitav niz problema zlonamjernog korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a ne da bude ograničena na pojedinačna pitanja.

Kao što je predsjednik Vladimir Putin već izjavio, Rusija i Sjedinjene Države, najveće nuklearne sile, imaju posebnu odgovornost za stratešku sigurnost na planeti. Punopravan dijalog između Moskve i Washingtona objektivno bi poslužio za osiguranje globalne stabilnosti i rješavanje regionalnih sukoba.

Na kraju, želio bih kolektivu Oslobođenja i čitateljima lista čestitati predstojeće praznike. Želim vam svima zdravlje, blagostanje i sve najbolje u Novoj godini.

U Bosni i Hercegovini je s iznenađenjem primljeno protivljenje Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti UN-a kada se na dnevnom redu našla Rezolucija o Srebrenici. Naša zemlja ostala je bez ruskog odgovora kako je uopće moguće glasati za nešto što je ne samo očigledno i presuđeno na Međunarodnom sudu pravde već je uistinu i naišlo na osudu najvećeg dijela svijeta?

– Čudno je da niste obratili pozornost ni na govor predstavnika Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a tijekom sjednice u srpnju 2015. godine – tada je to bio sada pokojni Vitalij Čurkin – niti na njegove izjave nakon sastanka. Obrazloženja našeg glasovanja o nacrtu rezolucije bila su sveobuhvatna i iscrpna. Inače, upravo na inicijativu Vitalija Čurkina članovi Vijeća sigurnosti UN-a su minutom šutnje odali sjećanje na sve poginule u Srebrenici.

Mogu samo ponoviti da je Rusija svjesna ozbiljnih posljedica umjetne politizacije određenih osjetljivih tema po političku stabilnost na Balkanu. Odgovorno pristupamo donošenju odluka na međunarodnim platformama, prije svega u Vijeću sigurnosti UN-a, i nastojimo osigurati najpovoljnije uvjete za promoviranje sveobuhvatnog pomirenja i poštovanje sjećanja na sve žrtve sukoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.