Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je odbacio optužbe da se Rusija ponaša agresivno prema Ukrajini i optužio Zapad da svoje geopolitičke kalkulacije stavlja ispred sudbine ukrajinskog stanovništva.
“Pozivamo na odgovornost, neka se stave na stranu geopolitičke kalkulacije i da se, iznad svega, na prvo mjesto stave interesi ukrajinskog stanovništva”, kazao je Lavrov na sastanku o ljudskim pravima u UN-u u Ženevi.
Lavrov je ponovio ruske argumente da se dosadašnja ruska akcija na Krimu bila opravdana prijetnjama protiv ruskih državljana i govornika ruskog jezika. “Dobivamo informacije da se pripremaju nove provokacije, uključujući i protiv Crnomorske flote”, rekao je šef ruske diplomacije.
Pozvao je sve strane da se drže sporazuma koji su 21. veljače pod posredništvom EU-a potpisali bivši predsjednik Viktor Janukovič i oporbeni čelnici.
U Ženevi je i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je pozvao Rusiju da se suzdrži od poteza koji bi mogli dodatno povisiti napetosti i zatražio da se poštuje ukrajinski suverenitet. “Vitalno je potpuno poštovati i zaštititi ukrajinsku neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet”, rekao je. Zatražio je “izravan dijalog” svih strana i poručio im da “smanje napetosti”.
U međuvremenu traju pripreme za izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova EU-a danas popodne u Bruxellesu. Njemački ministar Frank-Walter Steinmeier pozvao je na diplomatsko rješenje. “Krizna diplomacija nije slabost. Ona je još važnija u vrijeme kada postoji prijetnja pada u provaliju vojne eskalacije”, objasnio je novinarima po dolasku u Bruxelles.
Analitičari kažu da se Bruxelles neće razmetati prijetnjom sankcijama Rusiji poput Washingtona. Državni tajnik John Kerry, naime, zaprijetio je zabranama izdavanja viza, zamrzavanjem imovine i trgovinskim restrikcijama protiv Rusije. Suprotno tome, njemačka kancelarka Angela Merkel zalaže se za slanje posredničke misije za utvrđivanje činjenica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na Krim. U tome će je vjerojatno u Bruxellesu podržati Britanci, Francuzi, Nizozemci i Finci, piše Reuters.
“Razmatramo bi li bilo potrebno razjasniti što se događa na terenu na Krimu i u Ukrajini, umjesto da ovisimo o glasinama”, rekao je Steinmeier i pozvao Rusiju da prekine sa svim vojnim aktivnostima na Krimu.
Njegov britanski kolega William Hague nazvao je situaciju između Rusije i Ukrajine najvećom europskom krizom u 21. stoljeću. Steinmeier je otišao korak dalje i nazvao je najtežom krizom na kontinentu od pada Berlinskog zida. “Dvadeset i pet godina od pada Zida, prijetnja podijeljene Europe je ponovo stvarna”, naglasio je.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je da će se ubrzo u Bruxellesu sastati i čelnici zemalja članica EU-a kako bi razgovorali o stanju u Ukrajini.
U Bruxellesu se neslužbeno govori da bi se neformalni summit EU-a posvećen Ukrajini mogao održati do kraja tjedna.
Mnogi Europljani ne žele pretjerati u pritisku na Putina, imajući u vidu duboke odnose s Rusijom, uključujući veliku ovisnost o uvozu plina i nafte iz Rusije. Europske sankcije zahtijevale bi i jednoglasje 28 članica, a to je teško očekivati jer neke manje zemlje, poput Cipra, imaju jako bliske odnose s Rusijom.
“Još nije kasno da se ova kriza riješi političkim putem”, kazao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. “Ali nema nikakve sumnje da ruski predsjednik Vladimir Putin ima potpuno suprotan pogleda na situaciju na Krimu od njemačke vlade i naših zapadnih partnera”, dodao je.
Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je u ponedeljak da je ruski borbeni zrakoplovi Suhoj tijekom noći dvaput povrijedio ukrajinski zračni prostor iznad Crnog mora. Osim što navodi da se radi o provokaciji, detalji nisu objavljeni. Ranije je objavljeno da Rusija gomila oklopna vozila s ruske strane tjesnaca koji razdvaja rusko kopno i Krim. Ruski oklopnjaci nalaze se u blizini trajektne luke s ruske strane Kerčkih vrata, koja razdvajaju istočni Krim i ruski Tamanski poluotok, odnosno spajaju Azovsko i Crno more, tvrde Ukrajinci. Tjesnac je na svom najužem dijelu širok 4,5 kilometra i dubok 18 metara.
U posljednja 24 sata deset borbenih helikoptera i osam ruskih transportnih vojnih zrakoplova sletjelo je na Krim, objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane. Kijev o tim dolascima nije informiran. Ukrajinci tvrde da je Rusija posljednjih dana dopremila 6000 vojnika na Krim.
Ukrajina je, pak, povećala uvoz plina iz Rusije strahujući da bi ruski Gazprom mogao odustati od povlaštene cijene za Ukrajinu. “Udvostručili smo uvoz plina”, priopćila je državna energetska tvrtka Ukrtransgas. Dok god na ime starih sporazuma ima popust na plin, Kijev će ga pokušati uvesti što je više moguće, kažu analitičari.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
