Dan državnosti RH obilježen je u petak u Aachenu u Njemačkoj svečanom misom u tamošnjoj katedrali nad grobom oca Europe Karla Velikog.
Svečanost su organizirali Generalni konzulat RH u Düsseldorfu i hrvatske katoličke misije Aachen i Köln. Nakon mise je održan koncert klape Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj”.
Riječ je o prvoj misi u aachenskoj katedrali na hrvatskom jeziku u povijesti, a na njoj je sudjelovalo oko 1.000 vjernika. Naglašeno je kako je misa organizirana i uoči 1100. obljetnice krunjenja hrvatskog kralja Tomislava.
>Hrvatska slavi Dan državnosti
Misu u povodu Dana državnosti predvodio je fra Ivica Radić, voditelj HKM Aachen, zajedno s fra Vukom Buljanom, voditeljem HKM Köln i svećenicima iz Belgije, Nizozemske i Francuske.
Prva misa na stranom jeziku nad grobom Karla Velikog
“Svetu misu za Domovinu u katedrali u Aachenu proslavili uoči 1100. obljetnice krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava. Proslavili smo je za međunarodno priznatu Republiku Hrvatsku. Svjedočanstvo je to kako je još od 7. i 8. stoljeća čvrsti savez između franačke vladajuće dinastije i Crkve utjecao na tijek razvoja zapadnoevropske povijesti. Hrvati su još od tih davnih vremena bili dijelom istog civilizacijskog kruga“, rekao je pritom generalni konzul RH u Düsseldorfu Ivan Bulić.
“Imao sam prigode čuti da se sveta misa u aachenskoj katedrali nikada i nije slavila na bilo kojem od stranih jezika. Evo večeras smo je proslavili na hrvatskom jeziku“, otkrio je generalni konzul Bulić.
>Mišetić: Dan državnosti trebao bi biti ustavna vrijednost
Nakon mise, klapa HRM “Sveti Juraj” održala je koncert, a među brojnim pjesmama otpjevali su i “Croatio iz duše te ljubim”.
Aachenska katedrala prvobitno je bila poznata kao dvorska kapela cara Rimskog carstva Karla Velikog. Kasnije će se nazivati i Carskom katedralom. Riječ je o najstarijoj katedrali u sjevernom dijelu Europe. U njoj se tijekom punih 600 godina okrunilo 30 njemačkih kraljeva i 12 kraljica. Ondje se čuvaju i vrijedne relikvije iz Jeruzalema.
Hodočasničko mjesto i jedno od središta katoličke duhovnosti u Europi
Na istaknutom mjestu na koru katedrale nalazi se i prijestolje Karla Velikog, uz koje je i napomena da je napravljeno od kamena s Isusova groba. U sklopu prijestolja nalazi se i prah s mjesta gdje je kamenovan Sv. Stjepan Prvomučenik. Ostale relikvije koje se nalaze u Aachenskoj katedrali pohranjene su u zlatnoj škrinji.
Zlatni sarkofag s posmrtnim ostacima Karla Velikog postavljen je u središnji prostor Aachenske katedrale u okviru komemoracije 800. godišnjice ukopa kostiju toga vladara. Karlo Veliki smatra se utemeljiteljem Svetog Rimskog Carstva, a danas slavljenog kao oca Europe.
Od 1349. godine započinje tradicija iznošenja relikvija svakih sedam godina, a Aachen postaje veliko europsko hodočasničko mjesto. Zabilježeno je primjerice kako krajem 15. stoljeća dnevno hodočasti čak 140.000 ljudi.
Veze s Hrvatima
Kao hodočasnici na Aachenskome hodočašću (Aachener Heiligtumsfahrt) spominju se u biskupijskome arhivu od 1349. godine i Hrvati.
Poveznica aachenske katedrale i Hrvata očituje se i spomenom Hrvatske i Slavonije. Nekadašnji aachenski biskup Heinrich Mussinghoff povodom proslave 30. godišnjice postojanja Hrvatske katoličke misije Aachen, 1997. godine, u pozdravnome pismu napomenuo kako su Hrvati vrlo rano došli u doticaj s gradom Karla Velikoga.
Bilo je to još u 8. stoljeću dok je car bio živ. Granica njegova carstva prolazila je uz Hrvatsku, a dijelom i kroz nju. Osobito nakon “Aachenskoga mira” kojim je Karlu priznat carski naslov i suverenitet nad Hrvatskom bez primorskih gradova i nekih otoka.
>Kako su drevna hodočašća oblikovala Europu: Kreiranje identiteta i kulturna razmjena
U aachenskoj katedrali godišnje se dodjeljuje Karlova nagrada (Karlpreis) kao simbol zajedničkih europskih vrijednosti.
Zbog povijesne i arhitektonske vrijednosti u aachenskoj katedrali rijetko se organiziraju događaji, a u pravilu je riječ o najvažnijim događajima na europskoj i svjetskoj razini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
