Tvrtka FocusEconomics, koja se bavi pružanjem ekonomskih analiza i prognoza za 130 zemalja u Africi, Aziji, Europi i Americi, kao i prognoze cijena za 30 ključnih roba i koju podržava široka globalna mreža analitičara, objavila je popis “Najbijednijih ekonomija svijeta”.
Oni su kao kriterij uzeli inflaciju i nezaposlenost, jer iz toga, smatraju, proizlazi subjektivni osjećaj bijede kada je riječ o ekonomiji. Najbolji način da se osigura sreća je ekonomski rast, ali to nije lako s visokom inflacijom i nezaposlenošću. Unatoč tome što se radi o vrlo jednostavnom izračunu, u FocusEconomicsu smatraju da je koristan za određivanje kako prosječan građanin u određenoj zemlji prolazi, jer su više stope nezaposlenosti i inflacije povezane s povećanim socioekonomskim problemima za zemlju.
Što je index bijede?
Indeks bijede je izvorno stvorio Arthur Okun, član Vijeća ekonomskih savjetnika američkog predsjednika Lyndona B. Johnsona, sedamdesetih godina prošlog stoljeća dok je radio u Institutu Brookings. Tijekom 1970-ih, SAD, kao i veći dio ostatka svijeta, patili su i od visoke inflacije i visoke nezaposlenosti. To je u velikoj mjeri bilo uzrokovano usponom OPEC-a i kasnijim bojkotom naftnih isporuka SAD-u i drugim zapadnim zemljama u znak odmazde za njihovu pomoć Izraelu tijekom rata Yom Kippur. Ta je situacija uzrokovala naglo povećanje cijena nafte i usporavanje gospodarskog rasta dok je burza pala.
Velika većina zemalja redovito izvješćuje o ekonomskim pokazateljima. Stoga, je moguće usporediti svaku naciju kako bi se dobilo ideju o tome kako su ljudi sretni ili jadni u svakom od naroda, tvrde u Focusu.
Pobjednici za 2019.
Venecuela će biti najjadnija ekonomija 2019. godine. Budući da će inflacija u 2019. godini iznositi više od 6.000.000% (šest milijuna posto), njihova razina nezaposlenosti uvelike je irelevantna za izračune njihove bijede. Ekonomski problemi Venezuelu potresaju već godinama, a niske cijene nafte imale su veliku ulogu u propasti zemlje, budući da je sirova nafta jedini izvoz zemlje koja ne proizvodi ništa drugo, a i izvoz nafte godinama pada zbog neulaganja u postrojenja za vađenje nafte. Situacija u Venezueli ne izgleda kao da će se uskoro mijenjati, budući da se očekuje da će makroekonomske neravnoteže, neortodoksne politike vlasti, rastuća inflacija i nedostatak ulaganja zadržati Venezuelu u ozbiljnoj gospodarskoj krizi u doglednoj budućnosti.
Iako nijedna zemlja ne dolazi ni blizu Venezuele, Zimbabve i Argentina su druga i treća najsiromašnija zemlja 2019. godine. U Zimbabveu je nezaposlenost glavna briga s projiciranom stopom od blizu 80% za 2019. No ovaj podatak može zavarati jer velik dio populacije Zimbabvea radi u “sivoj ekonomiji” koja uključuje osobe koje rade neplaćene poslove za obiteljski posao, a Zimbabwe ima specifične kriterije za nezaposlenost pa statistički ispada da je nezaposlenih znatno više nego što bi bilo po kriterijima EU.
U Argentini monetarne vlasti nastavljaju pokušavati smanjiti tvrdoglavo visoku stopu inflacije, iako s malo uspjeha. U Iranu ekonomske sankcije SAD-a i dalje potiču inflaciju.
Bosna i Hercegovina i Kosovo – jad i bijeda
No nama je zanimljiva zemlja na petom mjestu: U Bosni i Hercegovini glavni krivac za visok indeks bijede je nezaposlenost; iako je broj nezaposlenih pao je tijekom zadnjeg tromjesečja 2018. godine, ukazujući na jačanje tržišta rada u 2019. godini.
U dvjema afričkim divovima, Nigeriji i Južnoj Africi, stopa nezaposlenosti najviše doprinosi njihovoj ocjeni Indeksa bijede. U Nigeriji je nezaposlenost porasla na 23,1% u trećem tromjesečju 2018. godine s 9,0% od 2015. U Južnoj Africi se predviđa da će nezaposlenost ostati blizu 27% u idućih pet godina, dok je inflacija u opadanju.
U ratu koji je zahvatio Jemen, situacija se i dalje izmiče kontroli. Gospodarstvo je rastrgano od građanskog rata, koji je doveo do zastoja u proizvodnji poljoprivrednih i ugljikovodika, a fiskalni prihodi u padu, dok se epidemija kolere brzo proširila.
Na Kosovu, koje je na devetom mjesecu, krivac je također visoka nezaposlenost u zemlji s velikim brojem mladih ljudi koji zato odlaze u potrazi za boljim životom u zemlje članice EU, a ponekad i u Hrvatsku, naročito ako ovdje imaju rodbinu koja ima svoj privatni posao poput restorana. Visoke stope nezaposlenosti u BIH i na Kosovu pripisuju se nepotizmu, kriminalu, i korupciji, što je dovelo do smanjenja stranih ulaganja i brojnih mladih ljudi u inozemstvu.
Hrvatska stagnira
A gdje smo mi? To nije navedeno, izdvojeno je samo deset najjadnijih država. Kako je inflacija u Hrvatskoj gotovo nepostojeća, a stopa nezaposlenosti vrlo mala i potražnja za radnicima velika, vjerojatno dosta daleko od dna ljestvice po tom kriteriju.
No zato neovisno o tome u izvješću za Hrvatsku napominju da je gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2018. “izgubilo paru” zbog slabljenja potražnje od trgovinskih partnera u EU, unatoč jačanju domaćeg sektora. U prvom tromjesečju 2019. godine, dostupni podaci ukazuju na porast gospodarske aktivnosti: industrijska proizvodnja snažno se oporavila u siječnju, a poslovno povjerenje je bilo optimistično u prva dva mjeseca ove godine, no stopa nezaposlenosti ponovno je porasla u istom mjesecu, a povjerenje potrošača u siječnju i veljači se pogoršalo. Napominju da je krajem ožujka S&P je povećao kreditni rejting Hrvatske s BB + na BBB- navodeći kao razlog za poboljšanje fiskalne metrike u zemlji. Naglašvaju ulogu turizma, čvrste domaće potražnje i mjera fiskalne konsolidacije u poboljšanju ekonomskog stanja. Ipak, rast u iduće dvije godine procjenjuju na skromnih 2,5% godišnje.
Valja napomenuti i da indeks bijede, odnosno osjećaja jada, nije isto što i stvarno siromaštvo. Popis najsiromašnijih država svijeta, prema kriteriju trenutnog BDP-a i njegovog rasta, također prema focus ecomicsu, možete vidjeti na donjem grafikonu, i na njemu su uglavmom afričke zemlje uz poneku azijsku (bivši SSSR) i Haiti:
