Azerbejdžan i separatistički čelnici u Gorskom Karabahu postigli su dogovor o primirju u srijedu, nakon što je dan ranije Azerbejdžan napao to područje većinski naseljeno Armencima.
Prema ruskim izvorima, Armenci u Gorskom Karabahu pristali su na zahtjeve Azerbejdžana da predaju oružje i obustave borbe.
Azerbejdžan je dan ranije pokrenuo široku vojnu akciju u Gorskom Karabahu, zbog koje je prema armenskim navodima evakuirano više od sedam tisuća civila. Armenci u Gorskom Karabahu proglasili su samostalnu republiku pod nazivom “Republika Artsak”, koja međutim nije međunarodno priznata.
Rusija pozvala na prekid sukoba
Povjerenik za ljudska prava “Republike Artsak” Gegam Stepanjan izjavio je da je u napadu poginulo blizu trideset osoba, od toga najmanje sedam civila, uključujući i dvoje djece, te da ima više stotina ranjenih.
>Novi sukob: Što se događa između Armenije i Azerbajdžana oko Nagorno-Karabaha?
Rusija, koja je na strani Armenije, pozvala je u srijedu ujutro sukobljene strane na zaštitu civilnog stanovništva i hitni prekid sukoba.
“Usljed nagle eskalacije oružanih sukoba u Gorskom Karabahu pozivamo sukobljene strane da odmah prekinu krvoproliće, obustave borbe i spriječe žrtve među civilnim pučanstvom”, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Za četvrtak je sazvana sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, na kojoj bi se trebalo razmotriti stanje u Gorskom Karabahu, nakon što je Armenija zatražila međunarodnu zaštitu svojih sunarodnjaka u tome području. Italija i Iran u međuvremenu su ponudili svoje posredništvo.
Sukob između Azerbejdžana i Armenije tinja već desetljećima
Armenija, čiji su žitelji pretežito pripadnici kršćanske Armenske apostolske crkve i muslimanski Azerbejdžan, obje bivše sovjetske republike, nakon ratnih sukoba devedesetih godina zbog Gorskog Karabaha i dalje su u napetim odnosima.
Oružani sukobi ponovno su izbili 2020., pri čemu je Azerbejdžan, koji je u međuvremenu gospodarski osnažio trgovinom naftom i plinom, zauzeo dijelove Gorskog Karabaha i Armenije. Kao reakciju na te sukobe, Rusija je ondje stacionirala svoje snage.
Ključna uloga Rusije
Unatoč međunarodnoj osudi najnovije azerbejdžanske akcije, Azerbejdžan je prisilio čelnike Gorskog Karabaha na predaju oružja i dodatno zatražio ostavku njegovog političkog vodstva. Dok Armenija uživa potporu Rusije, Azerbejdžan može računati na pomoć Turske, međutim, očito je ovog puta Rusija stala na stranu Azerbejdžana želeći zadržati ondje svoj utjecaj.
>Rat Armenije i Azerbajdžana: Potpisan sporazum o prekidu sukoba u Gorskom Karabahu
U armenskoj prijestolnici Erevanu u utorak je došlo do masovnih okupljanja građana koji su zatražili od svoje vlade odlučno suprotstavljanje Azerbejdžanu.
Međunarodni promatrači procjenjuju da je Rusija u najnovijoj eskalaciji stala na stranu Azerbejdžana nasuprot Armeniji kako bi smirila stanje i zadržala svoju vojsku u tome području u cilju dugoročne nazočnosti u Kavkazu.
Također se procjenjuje da će Azerbejdžan nakon ove akcije, koja je za njega protekla uspješno, konačno ugušiti separatističke snage u Gorskom Karabahu i dugoročno osigurati prevlast u tome području.
