NATO je u četvrtak na svom summitu u Newportu, u Walesu, snažno podržao teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine te osudio rusku intervenciju u toj zemlji.
Čelnici 28 zemalja članica razgovarali su prvi dan svoga summita s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom u okviru Komisije NATO-Ukrajina.
“Mi, čelnici država i vlada zemalja članica Komisije NATO-Ukrajina, složno podupiremo neovisnost i teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicima”, kaže se u zajedničkoj izjavi usvojenoj na sastanku.
“Snažno osuđujemo rusku, nelegalnu i nelegitimnu samoproglašenu ‘aneksiju’ Krima i kontinuiranu i smišljenu destabiliaciju istočne Ukrajine, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom”, dodaje se.
“Pozivamo Rusiju da povuče samoproglašenu ‘aneksiju’ Krima, koju ne priznajemo niti ćemo priznati. Rusija mora prestati s potporom militantima u istočnoj Ukrajini, povući svoje snage i prestati s vojnim aktivnostima duž ukrajinske granice, mora poštovati prava lokalnog stanovništva, uključujući krimske Tatare i suzdržati se od daljnjeg agresivnog djelovanja protiv Ukrajine”, kaže se u izjavi.
Ukrajini se priznaje pravo na uspostavu mira i reda i prava na obranu stanovništva i teritorija, ali se traži da pokaže maksimalnu suzdržanost u svojim sadašnjim operacijama kako bi se izbjegle žrtve među lokalnim stanovništvom.
Saveznici su se obvezali da će formirati četiri fonda za pomoć u modernizaciji ukrajinske vojske u području logistike, kibernetičke obrane, zapovjedanja. Jedan fond bit će namijenjen za reedukaciju ukrajinskih vojnika ranjenih u sukobu.
Savez se vraća korijenima
Sastanak na vrhu NATO-a u Walesu trebao je izvorno ponuditi filozofsku raspravu o budućnosti Afganistana, ali je ruski predsjednik Vladimir Putin uspio 65-godišnjem savezu vratiti stari smisao postojanja.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu pretvorila summit transatlantskih čelnika u “jedan od najvažnijih sastanaka na vrhu u povijesti Saveza”.
Pet mjeseci poslije ruske aneksije Krima i s ruskim snagama na istoku Ukrajine, NATO se vraća korijenima. Savez je osnovan 1949., nedugo poslije Drugog svjetskog rata, s ciljem jačanja kolektivne obrane s obje strane Atlantika. Poslije je pronašao ‘raison d’etre’ kao protuteža Varšavskom paktu.
Summit u Newportu bio je zamišljen kao sastanak posvećen raspravi o ulozi NATO-a po završetku borbenih operacija u Afganistanu. “Ali onda je Putin zauzeo Krim. To je bio ključan trenutak za NATO, to je promijenilo sve”, rekao je jedan viši dužnosnik Saveza.
Rusko ponašanje također je ponukalo NATO na stvaranje snaga za brzu reakciju koje, po riječima Rasmussena, “hitro putuju i jako udaraju”. Postrojbe s 3000 do 5000 vojnika mogle bi biti razmještene u manje od tjedna na bilo koje mjesto gdje se NATO osjeti ugroženim. Takozvana oštrica tih snaga bi bila smještena u Poljskoj, na Baltiku, ili u bilo kojoj zemlji koja bi mogla biti žrtvom ruske agresije.
“To je u biti manja verzija onoga što je NATO imao u vrijeme Hladnog rata”, rekao je Ian Keddie, analitičar specijaliziranog časopisa IHS Jane’s.
No, nisu baš svi oduševljeni time što se povlače paralele s Hladnim ratom. Klaus Naumann, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, slaže se da su snage za brzu reakciju “u neku ruku povratak NATO-vom načelu odvraćanja” napada. “Ali, ja bih izbjegao spominjanje Hladnog rata, jer to je upravo ono što se mora izbjeći – da se ponovo vratimo u konfrontaciju Hladnog rata”, dodaje.
Pošto nitko u NATO-u ne dvoji u Putinovu agendu, “obnovu velike Rusije ili čak šire od toga”, glavna rasprava u Walesu vrtio se oko toga kakvu vrstu odnosa Savez može imati s Rusijom, kaže drugi dužnosnik NATO-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
