Predstavnici cesta FBiH, zajedno s lokalnim vlastima, nastavljaju posljednjih dana voditi javne rasprave glede trase dionice brze ceste koja bi Mostar i unutrašnjost zemlje trebala preko Širokog Brijega i Gruda povezati s Hrvatskom, čime se naziru konture ove prometnice.
Večernjak BiH ekskluzivno donosi idejni projekt koji doživljava manje izmjene i kada trasa bude u cijelosti usuglašena, može se početi s poslom traženja svih potrebnih dozvola i odobrenja te pristupiti financijerima.
Troškovi radova brze ceste ukupne dužine 63 kilometra procijenjeni su na oko 750 milijuna maraka. Prva dionica dužine 40 km ide od Pologa, zapadno od Mostara, pa do granice s Hrvatskom, a druga kraća i skuplja veže se na petlju koridora Mostar sjever.
Kada bude gotova cesta duga 64 kilometra, iz Mostara će se do granice RH moći stići za manje od pola sata. Ova prometnica podijeljena je u dvije dionice, a jedna je uglavnom vezana uz sjevernu obilaznicu Mostara, koja je tehnički daleko zahtjevnija. Drugi dio je onaj koji se od naselja Polog, nedaleko od mjesta gdje su zaustavljeni tenkovi prema Širokom Brijegu, nastavlja prema ovome gradu i dalje prema granici s RH. Naime, prema zemljovidu ove trase brze ceste koja je dostavljena Večernjaku, najbolje se vidi koliko je složen projekt na području Mostara u dužini od 20,3 kilometra.
Na toj dionici predviđena je gradnja četiriju podvožnjaka, zatim čak triju mostova, od kojih su dva iznimno duga, zatim čak sedam vijadukta, jednog nadvožnjaka te triju tunela. Brza cesta se, prema sadašnjem planu, u mjestu Kutilivač u sjevernoj zoni Mostara spaja na buduću trasu autoceste na koridoru Vc koja bi trebala proći obodom Bijeloga Polja. Nedugo nakon spoja predviđena je izgradnja podvožnjaka Uborak, zatim vijadukta u Potocima te mosta preko rijeke Neretve i svojevrsne ade koji na desnoj obali spaja mjesto Vojno. Ovaj je most dugačak čak 876 metara, a neposredno prije njega nalazi se i čvor s prometnicom M-17, sada glavnom prometnicom koja Mostar povezuje sa središtem zemlje. Nakon toga se ova cesta uzdiže te slijedi vijadukt Jezero, zatim vijadukt u mjestu Raštani dug 326 metara te tunel iznad toga naselja i Orlaca u dužini 920 metara. Ova prometnica, koja je i buduća sjeverna obilaznica grada Mostara, usmjerava se iznad rudarskog kopa gdje se nalazi još jedan manji vijadukt te ispod “ceste spasa” koja je za vrijeme rata vodila prema Gorancima, nastavlja se obodom Planinice. Zatim ova cesta, prema idejnome projektu, “grli” jedno od najvećih mostarskih prigradskih naselja Cim te obuhvaća i Vrelo Radobolje te Iliće.
Na toj trasi, uz jedan nadvožnjak, nalazi se još jedan tunel dužine 662 metra. Zatim slijedi veći uspon Mikuljačom te najduži tunel od 974 metra te još jedan vijadukt i podvožnjak te završava u mjestu Međine. Tu će biti i spojna točka s južnom obilaznicom grada Mostara kako bi se promet u gradu olakšao od teretnog prometa. U Pologu počinje drugi dio dionice ove brze ceste koji dalje vodi prema granici s Hrvatskom. Upravo se ta dionica smatra jednostavnijom te bi se trebala početi prva i graditi. Na toj dionici su tri manja mosta, pet podvožnjaka, šest nadvožnjaka i čak devet vijadukta, od čega ih je šest u Grudama. Predviđena je i gradnja šest spojnih mjesta u Sovićima nedaleko od granice s RH te još spojevi Grude zapad, Grude istok, zatim Podledinac, Polugrina i spoj u naselju Uzarići u gradu Širokom Brijegu. U Širokom Brijegu najveći dio ove ceste, prema sadašnjem projektu, ide obodom Mostarskog blata ispod aktualne prometnice koja povezuje dva najveća grada u Hercegovini. Cesta se brzo savija prema Uzarićima te nastavlja dalje prema Polugrini dvama podvožnjacima, obilazi Mokro, Rasno i završava u Podledincu. U mjestu Krištelici prelazi sjeverno iznad sadašnje prometnice kroz Grude, ali i tzv. Rojsove prometnice koja povezuje Grude s Posušjem, prenosi Večernji list.
