Nevladine organizacije udružile su se s pigmejskim lovcima u Srednjoafričkoj Republici kako bi čuvali tamošnje životinje od krivolovaca, no strahuju da to neće uspijevati još dugo.
Jean se vješto kreće kroz prepleteno korjenje i grane prašume, čekajući da mu ona da znak.
U srcu rezervata za divlje životinje Dzanga-Sangha u zapadnoj Srednjoafričkoj Republici, taj lovac iz plemena Pigmeja traži tragove velikog ženskog slona kojeg je pratio posljednja tri sata.
No on mu nije lovina, upravo suprotno.
Jean je dio skupine lokalnih lovaca koji su obučeni da postanu čuvari parka. Njihova misija je štititi životinje od nemilosrdnih krivolovaca.
Park velik oko 4 tisuće četvornih kilometara leži na obali rijeke Sanghe. Osnovan je 1990. i posljednje je utočište za slonove i gorile Srednjoafričke Republike.
Luis Arranz iz organizacije za zaštitu okoliša WWF, koja upravlja parkom u partnerstvu s lokalnim vlastima, strahuje da bi i to utočište jednog dana moglo nestati.
“Neće dugo trajati”, iznio je Arranz svoje tužno predviđanje, ukazavši na plijen za krivolovce u obliku slonovače, koža žirafe, ljuski pangolina i mesa od gorila.
Znanstvenici uz pomoć Pigmeja u parku rade inventuru većih vrsta životinja.
Tim koji prati Jeana je prateći trag slonice došao do velike močvarne čistine na kojoj se okupilo stotinjak slonova, svojim surlama tražeći sol.
Siromašna i kronično nestabilna, Srednjoafrička Republika je od 2013. pogođena građanskim ratom. To olakšava i krivolov kojem pomažu i propusne granice, izostanak političke kontrole i ogromna potražnja u Aziji.
Ecofaune, nevladina organizacija za očuvanje prirode koja djeluje na sjeveru države, procjenjuje da je broj sisavaca u Dzanga-Sanghi u posljednja tri desetljeća pao za 94 posto.
Arranz je iznimno pogođen tim gubitkom.
“Žirafe su nestale sa sjevera, kao i nosorozi. Nema više ni savanskog slona”, rekao je i pesimistično zaključio kako će “krivolovci jednog dana stići” i u taj park.
