Europska unija isključuje uvođenje sankcija protiv ruskih državnih vrijednosnica. Spremni su poduzeti maksimalne simboličke mjere.
Da bi se poduzele oštre mjere trebalo bi se dogoditi nešto nepredviđeno i drastično. U međuvremenu, nove sankcije Sjedinjenih Država ne utječu na projekt plinovoda Sjeverni tok 2. Europa to smatra pozitivnim signalom za Berlin i sugeriranjem da su Sjedinjene Države odlučile ne zakomplicirati odnose s Njemačkom, piše Irena Meter za gepolitka.news
Razgovori Putin-Biden
“Razgovarao sam s predsjednikom Putinom o odnosima između naših zemalja. To je bio iskren razgovor s poštovanjem. Dvije smo velike sile sa značajnim udjelom odgovornosti za svjetsku stabilnost. Predsjednik Putin i ja imamo ozbiljnu odgovornost za izgradnju naših odnosa. Preuzimam ovu odgovornost vrlo ozbiljno. Siguran sam da je shvaća na isti način”, izjavio je američki čelnik.
Kada bi se ove riječi slušale izvan konteksta njegovog nedugo ranije potpisanog dekreta o uvođenju novih sankcija Rusiji, moglo bi se samo radovati spomenutoj želji za jačanjem bilateralnih odnosa.
Oni koji su sagradili Krimski most i bave se tehnološkim razvojem za domaći vojno-industrijski kompleks, potpali su pod ograničenja. Dobile su je i ruske državne obveznice – američkim investitorima zabranjeno ih je kupiti, nastavio je Biden dalje.
“Predsjedniku Putinu jasno sam rekao da možemo ići dalje sa sankcijama, ali odlučio sam to ne činiti, odlučio sam djelovati proporcionalno. Sjedinjene Države ne namjeravaju pokrenuti ciklus eskalacije i sukoba s Rusijom. Želimo stabilne, predvidljive odnose. Ali ako Rusija nastavi intervenirati u našu demokraciju, spreman sam poduzeti daljnje mjere odmazde. Kad sam razgovarao s predsjednikom Putinom, izrazio sam uvjerenje da je naša osobna, izravna komunikacija s njim nužna za napredak prema učinkovitijem odnosu. I on se s tim složio”, – izjavio je američki čelnik.
Biden kalkulira sa sankcijama zbog plinovoda Sjeverni tok 2 zbog europskih saveznika
Bidena su novinari pitali zašto administracija nije uvela dodatne sankcije protiv izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2. No, čelnik Bijele kuće je izbjegao neposredan odgovor i ograničio se na samo nekoliko općih fraza, a potom je požurio napustiti govornicu:
“Sjeverni tok 2 složena je tema. Utječe na naše saveznike u Europi. Protivio sam se Sjevernom toku 2 vrlo dugo, govorio sam o tome dok i nisam bio predsjednik, čak i prije nego što sam napustio mjesto potpredsjednika (pri Obaminoj administraciji, op.IM.). Ali ovo pitanje je i dalje relevantno. Hvala vam puno … “.
Što se tiče same Njemačke, nove američke sankcije nazvane su kontraproduktivnima. Barem od strane moćne Njemačko-ruske gospodarske komore, koja je objavila da ovaj (sankcijski) put vodi u „slijepu ulicu“. Od sada je potrebno uspostaviti politički dijalog, a ne pojačavati razlike. Inače će se Rusija u gospodarskom, tehnološkom i političkom smislu sve više udaljavati od Zapada i okretati se Kini. Zauzvrat, analitičari također smatraju neuspješnim pokušaje Washingtona da izvrši pritisak na Moskvu jer je Rusija već dugo spremna za takav razvoj događaja.
Ruske reakcije
I ruski poslovni ljudi, poput čelnika Sberbank Germana Grefa, smatraju kako nove američke sankcije neće ozbiljnije ugroziti rusko gospodarstvo jer je zemlja posljednjih godina izvršila ozbiljnu diverzifikaciju .
Nema prijetnje ruskom financijskom tržištu nakon što su SAD zabranile američkim investitorima kupnju novih obveznica, izjavio je čelnik banke VTB Andrej Kostin u intervjuu američkom Bloombergu. Njihov je udio u ruskom državnom dugu je beznačajan i “situacijom se može upravljati”, kazao je predsjednik jedne od vodećih ruskih banaka, dodavši kako se Ministarstvo financija unaprijed pripremalo za ovaj scenarij.
Najveći gubici bit će za američke ulagače koji su kupili ruske obveznice s prinosima 6-8 puta većim od onih iz SAD-a ili EU. Dan ranije, američko Ministarstvo financija zabranilo je američkim građanima kupnju nove emisije državnih obveznica Ruske Federacije, ali im je dozvolilo posjedovanje ranije kupljenih emisija ruskih obveznica. No čak i ako se američki investitori odmah riješe svih državnih obveznica RF-a, drugi će ih otkupiti zbog njihove atraktivnosti.
Samo VTB u svom portfelju drži 1,7 bilijuna rublji državnih obveznica, što je više od svih američkih investitora koji posjeduju takvih obveznica u iznosu od svega 1-1,4 bilijuna rublji.
I dok gospodarstvo i biznismeni imaju svoje izdvojeno mišljenje, na novo uvođenje američkih sankcija reagirao je i ruski obavještajni vrh, razumljivo, u posve drukčijem tonu od ovih prvih.
Tako šef ruske obavještajne službe Sergej Nariškin nove američke sankcije protiv Rusije smatra razornim za međunarodnu stabilnost.
Nazvao ih je neprijateljskim i nepromišljenim korakom, dodavši, da odnosi između velikih sila – Rusije i Sjedinjenih Država – uvelike određuju razinu međunarodne stabilnosti i sigurnosti.
Zaključak:
Rusija će definitivno odgovoriti na američke sankcije, vjerojatno na sličan način, jer se to od nje kao globalne velesile jednostavno očekuje, a u suprotnom bi značilo njenu slabost ili strah. Koliko će to utjecati na Bidenovu želju da se u ljeto, u nekoj od svjetskih zemalja održi američko-ruski summit na vrhu tj. njegov sastanak s Putinom ovisit će o puno čimbenika. Jer takav sastanak ne bi imao nikakvog smisla ukoliko se na nižim diplomatskim i vojno-sigurnosnim razinama prethodno ne pripreme sporazumi koji bi osigurali i svrhu samog summita. Njegova svrha nije ispijanje kave, čaja, votke ili viskija u nekom od luksuznih hotela diljem svijeta, uz časkanje u sjeni, u veljači dane Bidenove izjave o Putinu kao „ubojici“.
Ali sam ton Bidenovog komentara nedvojbeno ukazuje na njegovu spremnost za dijalog s Moskvom (podsjetila bih, kako je to isto želio i Trump), što mnogi analitičari u Rusiji dobro osjećaju i zbog čega Bidenov poziv Putinu otvoreno nazivaju pobjedom ovog drugog. Bidenu takve ocjene vjerojatno samo sužavaju mogućnosti s obzirom da je moćnim američkim političkim jastrebovima iz obje glavne političke stranke svako približavanje Rusiji načelno nedopustivo.
Ali možda slika globalne geopolitičke zbiljnosti promjeni i takav stav – pragmatizam je glavno oruđe američkog vanjskopolitičkog djelovanja već desetljećima ako ne i duže.
