Putin potpisao dokumente za priznanje separatista u Ukrajini: Stigle reakcije iz EU i SAD-a

putin
Foto: snimka zaslona, izvor: RT

Ruski predsjednik Vladimir Putin večeras je potpisao priznanje neovisnosti separatističkih regija na istoku Ukrajine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sklopu televizijskog obraćanja naciji u ponedjeljak navečer, Putin je potpisao dekret, rekavši: „ Smatram da je potrebno donijeti odluku koja je već odavno trebala biti donesena da se odmah priznaju Donjeck (DNR) i Lugansk ( LNR) Narodne Republike.” Zastupnici će sada biti zamoljeni da pruže prijateljstvo i podršku dvjema regijama – piše RT.

Taj je potez, rekao je, izravan rezultat neuspjeha sporazuma iz Minska iz 2014., predviđenog da bude okončanje borbe. “ Njih ne zanimaju mirna rješenja – oni žele pokrenuti Blitzkreig” , ustvrdio je. ” Svaki dan gomilaju vojnike u Donbasu”, nastavio je Putin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istodobno je osudio Ukrajinu zbog “ekstremnog nacionalizma”, “ nacizma” i “rusofobije”, ukazujući na zatvaranje novinskih kuća na ruskom jeziku i zakone za koje je rekao da diskriminiraju one koji govore ruski.

Putin je također naveo da Kijev šalje sabotere koji ciljaju rusku infrastrukturu i pokušavaju “uvući strane države u sukob s našom zemljom”. Ambicije Ukrajine da se pridruži NATO-u, inzistirao je, značile bi “neposrednu prijetnju napadom na našu zemlju”.

Ako želite dekomunizaciju, mi smo zadovoljni s tim, ali nemojte stati na pola puta

Putin je započeo obraćanje izlažući svoju verziju ukrajinske povijesti i veze bivše Sovjetske Republike s Rusijom. “Dopustite mi još jednom naglasiti da Ukrajina za nas nije samo susjedna država. To je sastavni dio naše vlastite povijesti, kulture i duhovnog svijeta” , rekao je, istaknuvši da su Ukrajinci “ljudi s kojima Rusi imaju krvne i obiteljske veze”, kao i prijatelji, susjedi i kolege.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Putin je ustvrdio da je “modernu Ukrajinu u potpunosti stvorila Rusija, točnije, boljševička komunistička Rusija”. Prema njegovim riječima, “Lenjin i njegovi pristaše učinili su to na grub način, otuđujući ruske povijesne teritorije. Milijuni ljudi koji tamo žive nisu uopće pitani.”

Ruski je predsjednik istaknuo da je Kijev od raspada SSSR-a okrenuo leđa svojoj ulozi u Sovjetskom Savezu, srušivši kipove vodećih marksista. “Ako želite dekomunizaciju, mi smo zadovoljni s tim. Ali nemojte stati na pola puta – spremni smo pokazati kako dekomunizacija zapravo izgleda” , nastavio je.

Nekoliko trenutaka prije emitiranja govora, Kremlj je otkrio da je Putin obavijestio francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da namjerava potpisati dekret kojim se priznaju DPR i LPR “u bliskoj budućnosti”. Prema službenoj verziji događaja, druga dva svjetska čelnika “izrazili su svoje razočaranje ovim razvojem događaja”. Naglasili su spremnost da nastave s diplomatskim naporima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve što Kijev treba učiniti je sjesti za pregovarački stol s predstavnicima Donbasa

Objava dolazi u trenutku kada se snage lojalne dvjema odcijepljenim regijama i kijevske trupe međusobno optužuju za izvođenje teškog granatiranja preko linija fronte. Putin je predsjedao televizijskim sastankom ruskog Vijeća sigurnosti radi razmatranja zahtjeva, na kojem su ga najviši dužnosnici pozvali da prizna obje regije.

Dvije republike proglasile su autonomiju od kontrole Kijeva 2014., nakon događaja na Majdanu, kada su nasilni ulični prosvjedi srušili demokratski izabranu vladu u Ukrajini. Međutim, do sada ih ni Rusija ni bilo koja druga država članica UN-a nisu priznale kao suverene nacije. Moskva je podržala sporazume iz Minska koji su osmišljeni da donesu diplomatsko rješenje sukoba i pomire Donbas s Kijevom.

Prošlog tjedna Putin je pozvao ukrajinsku vladu da započne pregovore kako bi se zaustavila sve napetija situacija. “Sve što Kijev treba učiniti je sjesti za pregovarački stol s predstavnicima Donbasa i dogovoriti političke, vojne, gospodarske i humanitarne mjere za okončanje ovog sukoba. Što se to prije dogodi, to bolje” , rekao je u petak.

Zapadni čelnici su mjesecima upozoravali na moguću rusku invaziju na Ukrajinu i rekli da bi Moskva mogla koristiti operacije “lažne zastave” protiv teritorija Donbasa kako bi opravdala slanje svoje vojske. Rusija je više puta zanijekala da ima bilo kakve agresivne namjere, i pozvala na sigurnosne sporazume koji bi ograničili širenje NATO-a, vojnog bloka predvođenog SAD-om, na istočnu Europu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Zapad sve uvjereniji da je Rusija spremna početi najžešći sukob u Europi od Drugoga svjetskoga rata

>Starešina: Ukrajina ostaje ratno-političko igralište – između NATO-a i Moskve

Rusija htjela ući u NATO?

U petak je američki predsjednik Joe Biden objavio da ima obavještajne podatke koji su ga naveli da vjeruje da se ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio na napad, te da će se to dogoditi u sljedećih nekoliko dana. Kremlj je dosljedno poricao da planira pokrenuti ofenzivu, nazivajući obavještajna izvješća Washingtona “histerijom”.

U prijedlozima, poslanim Washingtonu i NATO-u u prosincu, Moskva je pozvala na zaustavljanje širenja vojnog bloka predvođenog SAD-om, ograničenja u postavljanju projektila i da se sadašnje članice bloka odreknu svake vojne aktivnosti na teritoriju Ukrajine, kao i u drugim istočnoeuropskim, transkavkaskim i srednjoazijskim državama.

Druga klauzula također je zahtijevala da Kijev nikada ne bude primljen u NATO, što je Rusija dugo naglašavala kao “crvenu liniju”.

“Neke zemlje članice NATO-a zabrinute su zbog ulaska Ukrajine, a dobili smo signale iz europskih prijestolnica: ‘Što vas brine, pa neće sutra ući u NATO’ – ali što je prekosutra? A dan nakon toga?” naglasio je.

Putin je također potvrdio “ prvi put u javnosti” da je 2000. godine tadašnjem predsjedniku Billu Clintonu tijekom posjeta Moskvi iznio ideju o ulasku Rusije u NATO. Prema njegovim riječima, Zapad je od tada stvorio golem politički jaz kako bi se distancirao od Rusije i potkopao odnos.

Odmah reagirali svjetski čelnici

Odmah nakon što je završilo obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina, na društvenim mrežama reagirali su i EU čelnici, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

http://

Na Twitteru su objavili istu poruku. ‘Priznavanje dvaju separatističkih teritorija u Ukrajini jasno je kršenje međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta Ukrajine i sporazuma iz Minska. EU i njezini partneri reagirat će jedinstveno, čvrsto i odlučno u solidarnosti s Ukrajinom’, poručili su najviši dužnosnici EU.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki rekla je da će predsjednik SAD-a Joe Biden izdati izvršnu naredbu kojom će “zabraniti nova ulaganja, trgovinu i financiranje od strane američkih osoba za, iz ili u takozvanim DNR i LNR regijama Ukrajine” (odmetnute regije Donjeck i Lugansk, op.a.).

“Uskoro ćemo objaviti i dodatne mjere vezane uz današnje očito kršenje međunarodnih obveza Rusije”, navela je Psaki u priopćenju, prenosi Guardian.

“Da budemo jasni: ove mjere su odvojene od brzih i oštrih gospodarskih mjera koje smo pripremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima ako Rusija dodatno izvrši invaziju na Ukrajinu, te bi bile dodatak njima.

Zapad mora pritisnuti Rusiju što je više moguće

“Rusko priznanje odmetnutih pokrajina na istoku Ukrajine jasno je kršenje međunarodnog prava”, rekao je britanski premijer Boris Johnson.

“Vladimir Putin je upravo objavio da Rusija priznaje odmetnute republike Donjeck i Lugansk. To je jednostavno kršenje međunarodnog prava. To je flagrantno kršenje suvereniteta i integriteta Ukrajine”, rekao je Johnson na tiskovnoj konferenciji.

Dodao je da tek treba vidjeti što će točno sada događati na istoku Ukrajine. “Zapad mora pritisnuti Rusiju što je više moguće.” – naglasio je.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.