Na istoku Ukrajine, na liniji razdvajanja, ukrajinska vojska i proruski separatisti i dalje vode psihološki rat međusobno se optužujući za provokacije i kršenje primirja. Istodobno, Zapad je sve uvjereniji da je Rusija spremna početi najžešći sukob u Europi od Drugoga svjetskoga rata. Moskva odgovara da upravo ponovljena i provokativna nagađanja o ruskoj invaziji na Ukrajinu mogu imati štetne posljedice. Danas su telefonski razgovarali Emmanuel Macron i Vladimir Putin. Francuski i ruski predsjednici složili su se da aktualnu krizu treba rješavati diplomatskim putem, a Pariz je objavio da se intenzivno radi i na organizaciji hitnog sastanka na kojemu bi sudjelovali predstavnici Ukrajine, Rusije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, prenosi hrt.
U ozbiljnost situacije oko crte razdvajanja na istoku njegove zemlje uvjerio se i ukrajinski ministar unutarnjih poslova prilikom obilaska položaja.
– Na ovim položajima ukrajinska je vojska pripravna, razgovarao sam s dečkima i mogu vam reći da neprijatelj nema nikakve šanse, rekao je Denys Monastyrsky, ukrajinski ministar unutarnjih poslova.
U jednom su trenutku u blizini počele padati minobacačke granate. Ministar i pratnja pojurili su u zaklon, legli, a tjelesni je čuvar tijelom pokrio ministra. Nitko nije ranjen, no ministar je priznao da mu nije bilo svejedno.
– Naravno, i ja sam samo čovjek, civil sam, nisam vojnik. Šokiran sam ovime. I sad znam kako je živjeti ljudima u ovom kraju, u stalnome strahu, rekao je Monastyrsky.
Na drugoj strani te istočne regije, u dijelu pod kontrolom proruskih separatista, nastavlja se evakuacija stanovništva. Dosad je više od 30 tisuća ljudi napustilo Donjeck i Lugansk, krenuli su put Rusije.
– Stiglo je 910 ljudi, među kojima 358 djece. Pripremili smo 42 privremena smještaja, a ukupno možemo primiti 45000 ljudi, rekao je Artem Verkhovtsev, zamjenik župana Voronjeske oblasti.
Stranim izvjestiteljima dopušteno praćenje velikih vojnih vježbi
Stranim izvjestiteljima dopušteno je praćenje velikih vojnih vježbi ruske i bjeloruske vojske na tlu Bjelorusije. Visoki dužnosnici te zemlje izjavili su da ne pomažu u pripremi nikakve agresije na Ukrajinu, već samo s Rusijom sudjeluju u autentičnim vojnim vježbama. Tako ne misle na Zapadu, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, pozvao je članice NATO-a da iskreno kažu njegovoj zemlji vide li je kao buduću članicu alijanse.
– Ovo što gledamo, mogao bi biti najveći rat u Europi od 1945-e. Nije riječ samo o invaziji s istoka, kroz Donbas, nego, prema obavještajnim podacima koje nam je jučer iznio Joe Biden, i kroz Bjelorusiju i opkoljavanje Kijeva. Ljudi moraju shvatiti koliko bi to života odnijelo, ne samo ukrajinskih nego i ruskih, rekao je Boris Johnson, britanski premijer.
Prema američkim obavještajnim podacima, Vladimir Putin već je donio odluku da napadne Ukrajinu, agresija je pitanje dana, a u planu je i napad na Kijev.
NATO nastavlja jačati vojne snage na svojim istočnim granicama. Teško topništvo njemačkog Bundeswehra sinoć je stiglo na položaje u Litvi. U ponedjeljak je pristigao prvi dio od oko stotinu vozila kako bi učvrstio NATO-ve položaje u središnjim dijelovima Litve.
Istodobno njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht potvrdila je ustrajnost vlade u Berlinu u odbijanju da vojnom opremom pomaže Ukrajinu. Ostaju na snazi stroge restrikcije savezne vlade na izvoz oružja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa