Referendum u Makedoniji – put u NATO i EU u slučaju prolaska, a bez plana što dalje u slučaju propasti referenduma

Makedonci su u nedjelju ujutro počeli izlaziti na savjetodavni referendum o promjeni imena svoje države, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada, no nije jasno što će se dogoditi ako rezultat bude negativan ili ako referendum ne uspije zbog slabog odziva građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ankete pokazuju da će većina onih koji izađu na referendum zaokružiti ‘da’ kao odgovor na referendumsko pitanje “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, većina protivnika sporazuma mogla bi bojkotirati referendum tako da je glavno pitanje hoće li se odazvati više od 50 posto birača što je potrebno da bi referendum bio valjan. Registrirano je 1,803.000 birača.

Rezultati referenduma očekuju se ubrzo nakon zatvaranja birališta u 19 sati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

Grčka ucjena

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po sporazumu koji su potpisali grčki i makedonski premijeri, Aleksis Cipras i Zoran Zaev, bivša jugoslavenska republika bit će preimenovana kako bi se riješile dugogodišnje napetosti s Grčkom, koja tvrdi da se Makedonijom može zvati samo njezina sjeverna pokrajina.

Parlament u Skoplju podržao je sporazum sa 69 od ukupno 120 glasova. No, promjena ustava puno je teži korak i Zaev će trebati dvotrećinsku većinu. Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

U međuvremenu, Zaev je zakazao referendum kao ključni test popularnosti svoje vlade, iako to po Prespanskom sporazumu nije morao učiniti. Zapadni čelnici pohrlili su u Skoplje pred referendum i pozivali Makedonce da se odazovu, signalizirajući da će samo prihvaćanjem sporazuma s Grčkom pomoći svojoj zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Heiko Maas, američki ministar obrane James Mattis, austrijski kancelar Sebastian Kurz, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn osobno su prenijeli tu poruku zadnjih dana.

Zaev je bio izravniji upozorivši Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan. Oporba se protivi se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji i popuštanju pred ucjenom Grčke za koju nema pravnog temlja i koja je protivna pravilima koja bi trebala važiti u EU.

Hrvatska euroaprlamentarka Marijana Petir, velika zagovornica i prijateljica Makedonije, rekla je:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svaki narod ima pravo na samoodređenje – to je univerzalno i temeljno pravo, a grčki postupci kose se s tim temeljnim načelom međunarodnog prava i vrijednostima na kojima počiva Europska unija. Dana 7. travnja 1993. godine donesena je Rezolucija 817 UN-a u kojoj stoji da će Makedonija kao zemlja kandidatkinja biti primljena u UN i da će se unutar UN-a koristiti privremena referenca (ne ime, nego referenca). Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija dok se u dijalogu s Grčkom ne pronađe međusobno prihvatljivo rješenje. Uvjerena sam da, da se Grčka zadržala u obuhvatu rezolucije, mi ne bismo danas o ovome razgovarali, već bi Makedonija bila punopravna članica EU i NATO saveza. No Grčka je proširila svoj “interes” na područje identiteta, kulture, jezika i ne pušta Makedoniju naprijed… Imamo i državu Luxembourg, i istoimenu regiju u Belgiji, a ovdje nitko ne poistovjećuje dva područja istog imena”, objasnila je tada zastupnica Petir.

Irelevantan referendum?

“Referendum je savjetodavan… pa je njegov rezultat apsolutno irelevantan za moguću ratifikaciju sporazuma”, rekla je profesorica i politička analitičarka Biljana Vankovska s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Skoplju.

Premda je Ustavni sud odbacio zahtjeve da se referendum proglasi nezakonitim, ona inzistira da on to doista jest.

Ako je referendum neobvezujući i pravno kontroverzan, zašto se uopće održava?

“Velik pritisak izvana pokazuje da je referendum važan međunarodnim igračima, jer mu je cilj da se stvori dojam da su Makedonci demokratski i dragovoljno prihvatili sporazum“, kazala je.

“Na referendumu građani odlučuju, a političari slušaju. Referendum je uspješan, neovisno o tome kako glasa većina, ako je proveden po pravilima pravne države. Ovaj to, nažalost, nije”, kazala je. On krši “sva zakonska načela”, uključujući Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije, kazala je.

Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna i izborna pitanja.

Vankovska ne vjeruje da će odziv na referendum biti veći od potrebnih više od 50 posto kako bi bio valjan, ali upozorava da će Zaev ipak nastaviti s provedbom Prespanskog sporazuma iako je “on već u neregularnom procesu”.

Zaev daje ostavku u slučaju neuspjeha referenduma?

Neuspjeli referendum bi “delegitimizirao” Zaeva. A eventualnim nastavkom procesa ratifikacije on “će zaobići narod, izvor svojeg autoriteta i… izazvati nepredvidljivu političku i socijalnu krizu.”

No kada bi odustao od Prespanskog sporazuma, Grčka bi i dalje nastavila blokirati primanje Makedonije u NATO i njezin napredak prema EU-u, što bi moglo povećati rizik od političke nestabilnosti. Zemlja je, naime, već bila na rubu rata 2001. kada su se pobunili etnički Albanci, koji čine oko četvrtine od ukupno 1,7 milijuna stanovnika, tražeći veća prava.

Premijer Zaev je pozvao građane da se u što većem broju izađu na referendum.

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, izlaznost do 9 sati bila je 2,5 posto.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.