Ministri energetike Skupine sedam industrijski razvijenih zemalja (G7) nisu uspjeli u ponedjeljak dogovoriti zajedničku izjavu s dvodnevnog summita u Italiji zbog toga što Sjedinjene Države još nisu odlučile o svojoj energetskoj politici.
Italija, domaćin sastanka G7, priopćila je da su se svi sudionici skupa osim Sjedinjenih Država dogovorili da će podržati Pariški sporazum kako bi se spriječilo daljnje globalno zagrijavanje.
Sjedinjene Države su u postupku razmatranja mnogih svojih politika pa tako i energetske. Po najavama Bijele kuće, američki predsjednik Donald Trump donijet će stajalište o Pariškom sporazumu do kraja svibnja.
Pariški sporazum globalni je sporazum o klimatskim promjenama koji je krajem 2015. godine potpisalo više od 190 zemalja nakon dugih godina teških pregovora. Sporazum uključuje akcijski plan kojim se globalno zatopljenje treba ograničiti na razinu znatno manju od 2 stupnja Celzijevih. Obuhvaća razdoblje od 2020. nadalje.
Trumpova administracija priopćila je u ožujku da će prije sastanka čelnika G7 na Siciliji u svibnju odlučiti o tome hoće li se povući iz tog sporazuma.
Trump je krajem ožujka potpisao uredbu kojom odbacuje ključnu mjeru plana “Clean Power” svoga prethodnika Baracka Obame, koja termičkim elektranama nalaže smanjenje emisija CO2.
Tom je prigodom u kratkoj izjavi u sjedištu Agencije za zaštitu okoliša (EPA), u kojoj niti jednom nije spomenuo pitanje klimatskih promjena, naglasio da “želi završiti rat protiv ugljena”.
Trumpova administracija drži da Obamini propisi o borbi protiv klimatskih promjena ometaju rad rudara i radnika na crpljenju nafte. Američki predsjednik želi povećati domaću proizvodnju energenata i potaknuti otvaranje radnih mjesta.
Najavom “novog doba” u energetskom sektoru u Sjedinjenim Državama, Trump je inzistirao na potrebi ukidanja uredbi o okolišu koje su “nepotrebne i uništavaju radna mjesta”.
Sjedinjene Države su iza Kine drugi najveći onečišćivač po količinama emisija plina s učinkom staklenika.
