U Srbiju posljednjih dana ulazi i do 2000 migranata i izbjeglica dnevno i nema naznaka da će se taj trend uskoro promijeniti, a sve su učestalije najave i upozorenja da će srbijanske vlasti morati izgraditi dodatne kampove za azilante jer u protivnom prijeti humanitarna katastrofa.
Zatvaranje granice s Mađarskom i nemogućnost readmisije s Makedonijom povećat će broj izbeglica koji će tražiti azil u Srbiji, što će uvjetovati potrebu za izgradnjom kampova za azilante širom Srbije, tvrdi u subotu beogradski list Danas pozivajući se na više neimenovanih izvora u diplomatskim krugovima.
List piše da će organizacija UN-a za izbjeglice (UNHCR) “Makedoniju uskoro proglasiti nesigurnom državom”, pa Srbija s njom neće moći provoditi sporazum o readmisiji.
To će Srbiju primorati da zbrine migrante i azilante koji pređu granicu preko Grčke i Makedonije i uđu na njezin teritorij.
“Jasno je da Srbija trenutno nema kapaciteta da smjesti sve te ljude u prihvatilišta. To sada nije toliko alarmantno jer je toplo, ali slijedi hladniji period i ukoliko se situacija ne popravi, prijeti svojevrsna humanitarna katastrofa”, upozoravaju sugovornici Danasa.
Kako navode izvori ovog lista “Srbija će ipak morati izgraditi veće centre za prihvat izbjeglica”, poglavito imajući u vidu da će se sadašnji trend priljeva nastaviti, te da među izbjeglicama ima sve više žena i djece, a slijede jesen i zima kad će im se morati osigurati smještaj i prihvatljivi uvjeti za boravak.
U diplomatskim krugovima kažu kako “to ne bi trebalo iznenaditi predstavnike vlade” i srbijansku javnost “s obzirom na to da je riječ o logičnoj posljedici aktualnog stanja”.
A stanje je posljednjih dana takvo da su izbjeglice podigle nekoliko šatora i u parku u središtu Beograda, na samo pedesetak metara od zgrade srbijanske vlade.
Beogradski elektronički mediji već dva dana emitiraju dramatične snimke očajničkih nastojanja izbjeglica i migranata da uđu u vlak za Beograd u Đevđeliji, pograničnom makedonskom gradiću uz granicu sa Srbijom.
Gradonačelnik Đevđelije Ivan Frangov upozorio je da će, ako Mađarska bude zatvorila granicu, to isto morati učiniti i Srbija i Makedonija, jer neće imati drugog rješenja.
Frangov kaže da Đevđelija zasad svakodnevne situacije rješava u koordinaciji s vladom u Skoplju, ali da problem “nadilazi Makedoniju”.
“Ovaj problem nisu izmislili ni Makedonija ni Đevđelija, već je to globalni problem, problem ulazi kroz državu članicu EU-a, a to je Grčka”, rekao je Frangov, ukazujući da se Europska unija mora mnogo ozbiljnije pozabaviti problemom migranata i ne prepuštati Makedoniji i Srbiji da ga same rješavaju.
Situacija postaje dramatična i na sjeveru Srbije, u pograničnoj općini Kanjiža, gdje je mnoštvo migranata stiglo u protekla tri-četiri mjeseca prelazeći odatle u Mađarsku, prvu zemlju Shengena, odakle nastavljaju put u druge zemlje EU-a.
Lokalne vlasti su bile primorane urediti poseban prostor kako bi izbjeglice preselili iz parka u centru Kanjiže.
Uz pomoć Republičkog komesarijata za izbjeglice, humanitarnih i drugih organizacija općina Kanjiža postavila je specijalne velike šatore u tom prinudnom izbjegličkom kampu, u kojem je trenutno oko 500 ljudi, a može ih se smjestiti oko 1.200.
“To je za sada dovoljno za prihvat, ali šta ako ih uskoro bude mnogo više? Bez dovoljno novca, ljudstva i tehničke potpore nećemo moći uspešno rješavati problem”, izjavio je agenciji Tanjug predsjednik Skupštine općine Kanjiža Robert Lacko.
Prema službenim podacima, od 1. siječnja kroz Srbiju je prošlo više od 90.000 migranata, a ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović tvrdi da u tom periodu nije zabilježen nijedan ozbiljan incident između građana Srbije i migranata, te da “policija može u potpunosti kontrolirati sigurnost državnog teritorija”.
Srbija je pod dodatnim pritiskom EU-a jer joj, sukladno operativnom planu za poglavlje 24 o pitanju sloboda i ljudskih prava, predstoji obveza razrade plana za migrante kako bi, što službeni Beograd očekuje, Bruxelles do kraja godine dao zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u EU.
Beogradski mediji prenijeli su u subotu i ocjenu europskog povjerenika za migracije Dimitrisa Avramopulosa da se svijet danas suočava “s najgorom izbjegličkom krizom” od Drugog svjetskog rata, te da Europa mora sudjelovati u njezinu rješavanju na civiliziran način.
“Ono što moramo napraviti, i što Europska komisija čini, jest da organiziramo naš sustav za suočavanje sa tim problemom na pristojan, civiliziran u europski način”, prenijela je AFP priopćenje Avramopulosa na konferenciji za tisak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
