Što je sporazum iz Minska, za kojeg Putin smatra da se krši?

Rusija
epa04337163 Ukrainian soldiers fire on position of pro-Russian separatists near of Pervomaysk city of Lugansk area, Ukraine, 31 July 2014. A group of international experts managed to reach the Malaysia Airlines plane believed to have been shot down on 17 July by pro-Russian separatists in Ukraine, just as the European Union turned up the heat on Moscow with unprecedented economic sanctions. EPA/IVAN BOBERSKYY

Rusija je započela invaziju na Ukrajinu nakon što je završila velike vojne vježbe na granici s njom te se tako ponavlja scenarij iz 2008. kada je Vladimir Putin naredio invaziju na Gruziju. Ruski predsjednik smatra da Ukrajina krši sporazum iz Minska sklopljen 2014. odnosno 2015. godine. Ugovor je sklopljen nakon velikih prosvjeda nakon kojih su se proruske pokrajine Donjeck i Lugansk proglasile republikama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi ugovor iz Minska, MINSK I. potpisan je 2014., a drugi – MINSK II. 2015. godine.

Prvim ugovorom su Ukrajina i separatisti koje podržava Rusija dogovorili sporazum o prekidu vatre u 12 točaka u glavnom gradu Bjelorusije u rujnu 2014.

Njegove odredbe uključivale su razmjenu zarobljenika, isporuku humanitarne pomoći i povlačenje teškog naoružanja, pet mjeseci u sukobu u kojem je do tada poginulo više od 2.600 ljudi – broj za koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kaže da se od tada popeo na oko 15.000.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sporazum je brzo propao, uz kršenja s obje strane.

Drugi ugovor potpisali su predstavnici Rusije, Ukrajine, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i čelnici dviju proruskih separatističkih regija u veljači 2015. u 13 točaka.

Čelnici Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine, okupljeni u Minsku u isto vrijeme, izdali su izjavu o potpori sporazumu. U njemu su postavljeni vojni i politički koraci koji ostaju neprovedeni. Velika blokada bilo je inzistiranje Rusije da nije strana u sukobu i stoga nije vezana njegovim uvjetima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Točka 10 je tako pozivala na povlačenje svih stranih oružanih formacija i vojne opreme iz dvije sporne regije, Donjecka i Luganska. Ukrajina smatra da se to odnosi na snage iz Rusije, ali Moskva je to poricala.

Prema tih 13 točaka vrijedio je:

1. Trenutni i sveobuhvatni prekid vatre.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Povlačenje teškog naoružanja s obje strane.

3. Praćenje i verifikacija od strane OESS-a.

4. Započeti dijalog o privremenoj samoupravi za regije Donjeck i Lugansk, u skladu s ukrajinskim zakonom, i priznati njihov poseban status parlamentarnom rezolucijom.

5. Oprost i amnestija za osobe uključene u borbe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

6. Razmjena talaca i zarobljenika.

7. Pružanje humanitarne pomoći.

8. Ponovno uspostavljanje socioekonomskih veza, što je uključivalo mirovine.

9. Obnova pune ukrajinske kontrole državne granice.

10. Povlačenje svih stranih oružanih formacija, vojne opreme i plaćenika.

11. Ustavna reforma u Ukrajini uključujući decentralizaciju, s posebnim spominjanjem Donjecka i Luganska.

12. Izbori u Donjecku i Lugansku pod uvjetima koji će se dogovoriti s njihovim predstavnicima.

13. Intenziviranje rada Trilateralne kontakt skupine koju čine predstavnici Rusije, Ukrajine i OESS-a.

> Deja vu: Ruski tenk gazi auto s vozačem

> Ruski prosvjednik policiji: Uhitite Putina, a ne mene; Podrška Ukrajini diljem svijeta

Putin o sporazumu iz Minska

Vladimir Putin je prilikom objave specijalne vojne operacije u Ukrajini kao razlog posebno naveo kršenje sporazuma iz Minska.

“Ne prođe ni jedan dan, a da se zajednice Donbasa ne nađu pod granatiranjem. Nedavno formirane velike vojne snage koriste dronove za napad, tešku opremu, projektile, topništvo i višecjevne bacače raketa. Ubijanje civila, blokada, zlostavljanje ljudi, uključujući djecu, žene i starce, nastavljaju se nesmetano. Kako kažemo, tome se ne nazire kraj.

U međuvremenu, takozvani civilizirani svijet, čiji su se naši zapadni kolege proglasili jedinim predstavnicima, to radije ne vidi, kao da ovaj užas i genocid, s kojima se suočava gotovo 4 milijuna ljudi, ne postoje. Ali postoje i to samo zato što se ti ljudi nisu složili s pučem koji je podupirao Zapad u Ukrajini 2014. i protivili su se tranziciji prema neandertalnom i agresivnom nacionalizmu i neonacizmu koji su u Ukrajini uzdignuti na rang nacionalne politike. Bore se za svoje elementarno pravo da žive na svojoj zemlji, da govore svojim jezikom i da čuvaju svoju kulturu i tradiciju.

Koliko dugo ova tragedija može trajati? Koliko se još može ovo trpjeti? Rusija je učinila sve da očuva teritorijalni integritet Ukrajine. Svih ovih godina ustrajno je i strpljivo zagovarala provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2202 od 17. veljače 2015., kojom je konsolidiran Minski paket mjera od 12. veljače 2015., kako bi se riješila situacija u Donbasu”, ocijenio je Putin u svom govoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.