Švicarci su na referendumu u nedjelju glasovali za zabranu prekrivanja lica u restoranima, trgovinama i na drugim javnim mjestima. Više od 52 posto birača glasovalo je za zabranu.
Odlukom su zabranjena i pokrivala koja nose muslimanke poput burke i nikaba, a zabrana vrijedi za javna mjesta poput restorana, sportskih stadiona, javnog prijevoza ili šetnje ulicom. Iznimke bi bile na vjerskim mjestima i iz sigurnosnih ili zdravstvenih razloga, poput maski za lice koje se trenutno nose za zaštitu od Covida-19, kao i za tradicionalne karnevalske proslave.
Referendumsku je inicijativu pokrenula Švicarska narodna stranka (SVP) koja je zabranu burki povezala s borbom protiv “radikalnog političkog Islama koji se širi Švicarskom”.
“Ugnjetavanje žena nema šta tražiti u našem društvu i zato smo pokrenuli inicijativu. Kod nas žene pokazuju lice. To je znak našeg slobodnog, demokratskog društvenog poretka”, rekao je Walter Wobmann, zastupnik SVP-a i predsjednik Odbora za referendum govoreći da to nije odluka protiv samog Islama, već protiv ekstremizma.
Inače, prijedlog o zabrani pokrivanja lica u švicarskoj javnosti pojavio se još 2017. godine s ciljem da opstruira prosvjednike i nogometne huligane koji se prilikom izazivanja nereda skrivaju maskama.
Dio građana protivio se referendumu, navodeći kako diskriminira muslimane. Wobmann je poručio da glasovanje nije glasovanje protiv samog islama, ali je dodao da je “pokrivanje lica simbol ovog ekstremnog, političkog islama koji je sve istaknutiji u Europi i za kojega nema mjesta u Švicarskoj”.
Slični zakoni i u Francuskoj, Nizozemskoj…
Uz Švicarsku, Francuska je zabranila nošenje vela koji prekriva cijelo lice u javnosti 2011. godine, a Danska, Austrija, Nizozemska i Bugarska imaju potpune ili djelomične zabrane pokrivanja lica u javnosti. Švicarska ima dvije godine da referendumsku odluku implementira u zakon, prenosi Jutarnji list.
Muslimani čine 5,2 posto švicarske populacije od 8,6 milijuna ljudi, a većina ih je porijeklom iz Turske, Bosne i Hercegovine te Kosova.
Građani podržali zabranu gradnje novih minareta 2009. godine
Prije nekoliko godina ista je skupina stajala iza referenduma kojom je zabranjena izgradnja novih minareta, o čemu je raspravljao i Europski sud. Europski sud za ljudska prava je 2014. presudio da takve zabrane ne krše prava osoba na slobodu vjeroispovijesti ili izražavanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
