Svjetski dan oceana svake se godine obilježava 8. lipnja, a Ujedinjeni narodi službeno su ga proglasili 1992. godine.
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom “bogu” mora i voda Oceanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa velikih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine Zemljine površine, piše x-ica.com
Oceani zauzimaju 71% Zemljine površine i od 2000. godine službeno ih je pet: Arktički, Atlantski, Indijski, Tihi i Južni ocean. Međusobno povezani, oceani i mora čine vodenu masu koja se naziva Svjetski ocean. Tako je i naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora, također dio Svjetskog oceana.
Svake godine se obilježavanjem Svjetskog dana oceana pokušava podsjetiti ljude na izuzetnu važnost oceana za život na Zemlji te na katastrofalne posljedice koje onečišćenje, odlaganje smeća, pretjerani izlov ribe te istrebljenje nekih vrsta, kao što su kitovi i delfini, ima na oceane i na prirodnu ravnotežu našeg ekosustava, čiji su oceani bitan dio.
Život u oceanima – tajna koja se još otkriva!
Svaki ocean ima i morske planine. Kada bismo ih spojili u jednu liniju tvorile bi lanac dugačak više od 60.000 kilometara. Samo u Tihom oceanu nalazi se 14.000 morskih planina koje se uzdižu do visine od 610 do 1829 metara. Neke od njih su toliko visoke da strše iz mora u obliku podvodnih grebena.
Većina biljaka i životinja koje žive u moru, žive na dubini od najviše 200 metara. Na većim dubinama uvjeti života postaju sve manje pogodni za život.
Dakle, na dubini od jednog kilometra je vrlo hladno i mračno i nema sunčevog svjetla. Upravo to je razlog zašto na tim dubinama ne možemo pronaći biljke kojima je za život potrebno postojanje svjetlosti.
Međutim, neke životinje uspijevaju živjeti na tako velikim dubinama. Kako bi preživjele u takvim otežanim uvjetima morale su proći dug put prilagodbe.
Photo: wikimedia.commons.org
Na otvorenom moru svjetlost može prodrijeti do dubine od 110 metara, a u neposrednoj blizini obale, gdje je voda manje čista – samo 15 metara. Nakon toga dolazi područje vječne tame i hladnoće. Tu je temperatura uvijek oko 3,8 stupnjeva, što je blizu točke ledišta vode.
Što dublje ronite tim je veći pritisak vode. Dakle, na dubini od 9100 metara tlak se može usporediti s težinom kamenog bloka od jedne tone, spuštenu na poštansku marku.
Ipak, svugdje postoji život. Na većim dubinama postoje ribe, ali njihovi glavni stanovnici su jednostavni organizmi, kao i stanovnici morskog dna. Oni nastanjuju gotovo sve oceane, čak i mjesta na kojima je teško zamisliti pojavu živih organizama.
U dubinama Tihog oceana, u blizini obale Južne Amerike, pronađeni su crvi dužine tri metra, slijepi rakovi i goleme bijele školjke. Pokazalo se da žive blizu pukotine u morskom dnu, iz koje na površinu izvire topla voda bogata mineralnim solima. Koncentrirane otopine koje se dižu iz zemljine utrobe izvor su hrane za ove stanovnike morskog dna.
Čak i u kraterima podmorskih vulkana nalaze se mikroorganizmi prilagođeni takvim otežanim uvjetima.
Zadivljujuće snimke života iz svjetskih oceana:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
