Ukrajinske vlasti najavljuju još duže redukcije struje, zbog ruskih napada na elektrane

rat u ukrajini
Foto: Epa

Ukrajinske vlasti upozorile su građane u glavnom gradu Kijevu da očekuju duža isključenja struje, koja će trajati više od četiri sata odjednom, zbog ruskih napada na energetsku infrastrukturu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nestašice struje pogađaju ne samo Kijev, već i središnje regije Ukrajine, uključujući grad Dnipro.

Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je nestašicama pogođeno oko četiri milijuna ljudi, ali da nas “granatiranje neće slomiti”.

Uništene elektrane

Ovog mjeseca Rusija je lansirala desetke projektila i dronova iranske proizvodnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukrajinska energetska infrastruktura pogođena je zračnim napadima – g. Zelenskij kaže da je oko trećina električnih elektrana u zemlji uništena.

Kijevska regija izgubila je 30% svojih energetskih kapaciteta, priopćila je privatna energetska tvrtka DTEK, što znači da će biti potrebna “neviđena” isključenja struje.

“Nažalost, opseg ograničenja je značajan, puno veći nego što je bio prije”, rekao je direktor DTEK-a Dmytro Sakharuk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> ‘Apokalipsa danas’: Inflatorna spirala, industrijski kolaps, crna Rusija, neposlušna Kina, antinjemačka Europa i ludi SAD
> Putin: Čovječanstvo ima dvije opcije, a uvijek sam vjerovao u zdrav razum

Restrikcije struje dovele su do ograničenja korištenja ulične rasvjete i javnog prijevoza na električni pogon.

EU i drugi međunarodni saveznici Kijeva osudili su namjerno gađanje civilne infrastrukture – napade koje Ukrajina vidi kao ratne zločine.

Drugi ukrajinski grad Harkiv, teško oštećen ruskim granatiranjem, također se suočava s dugim prekidima opskrbe strujom, zajedno sa središnjim gradovima Žitomirom, Poltavom i Černigovom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija je pojačala svoje raketne napade na ukrajinske elektrane i drugu civilnu infrastrukturu u znak odmazde za bombardiranje Kerčkog mosta 9. listopada – ključne veze s Krimom koji je Rusija anektirala.

Predsjednik Vladimir Putin nazvao je tu eksploziju ukrajinskim “terorističkim činom”. Most je simbol njegove kampanje za uključivanje velikih dijelova Ukrajine u Rusiju.

Zaposlenik elektrane po imenu Pavlo, kojeg citira novinska agencija AFP, rekao je da se “prvi put susrećemo s takvom štetom”. Neimenovano postrojenje dvaput je bilo na meti projektila, a potom i drona “kamikaze” iranske proizvodnje.

Rekao je da su popravci u tijeku više od dva tjedna, ali “postoje poteškoće u tome što je oprema koja je oštećena jedinstvena – teško je pronaći iste dijelove”, piše BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostali događaji:

Mobilizirano 300.000 rezervista

Rusija je rekla da je mobilizirala 300.000 rezervista – ciljni broj koji je odredio ministar obrane Sergej Šojgu. Rekao je da je 41.000 pozvanih već raspoređeno na ratište u Ukrajini.
Rusija je također rekla da je dovršila operaciju premještanja tisuća civila iz okupiranog Hersona, uoči očekivane bitke s ukrajinskim snagama za strateški južni grad.
Predsjednik Zelenskij optužio je Rusiju za demontiranje medicinskih ustanova u Hersonu – uklanjanje “opreme, ambulantnih kola, svega” – i vršenje pritiska na liječnike da se presele u Rusiju.

Čečenska postrojba pretrpjela velike gubitke

Čečenski čelnik i Putinov saveznik Ramzan Kadirov priznao je da je čečenska postrojba pretrpjela “velike gubitke” – 23 borca ​​ubijena i 58 ranjeno u ukrajinskom topničkom napadu.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je sve strane da obnove ugovor o izvozu žitarica, koji bi trebao isteći sljedeći mjesec. Rusija je sugerirala da možda neće obnoviti sporazum. Sporazum je omogućio Ukrajini da nastavi izvoz preko Crnog mora putem koji je bio blokiran kada je Rusija izvršila invaziju.

Proruske snage objavile su da je završena evakuacija civila iz okolice Hersona, uoči velike bitke za taj dio okupiranog teritorija koji Ukrajinci žele osloboditi. No ta se ukrajinska ofenziva, zbog kiše i blata, pokazala znatno težom od nedavne na sjeveroistoku zemlje. Istodobno, snažne borbe vode se i na istočnom bojištu. Ukrajinci tvrde da su dosad srušili više od 300 iranskih dronova kamikaza, piše HRT.

Više od sedam milijuna raseljenih unutar Ukrajine

Više od sedam milijuna ljudi raseljeno je unutar Ukrajine do kolovoza ove godine, pokazalo je istraživanje koje su provele međunarodne agencije.

Većina njih su žene, a gotovo trećina ih je raseljena više puta, navodi se u zajedničkom izvješću agencije EU-a za azil, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) objavljenom u petak.

U isto vrijeme, više od šest milijuna ljudi izbjeglih iz Ukrajine ili raseljenih unutar zemlje odlučilo se vratiti svojim domovima do kolovoza.

Prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, iz Ukrajine je dosad pobjeglo ukupno 14,3 milijuna ljudi. Tri četvrtine ih je otišlo u četiri susjedne zemlje EU-a – Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku.

Stanje na bojištu

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu objavio je kraj prvog vala mobilizacije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je da se kraj mobilizacije na ratištu ne osjeća. Dodao je da pritisak ruskih napada nastavlja rasti iako ruska vojska od ljeta nije imala većih uspjeha na bojištu.

Ukrajinska vojska u velikoj mjeri kontrolira ključnu cestu koja povezuje dva okruga pod ruskom okupacijom na istoku zemlje, rekli su prokijevski dužnosnici u petak.

Nakon vraćanja dijelova teritorija u munjevitoj ofenzivi, ukrajinske snage se sada polako probijaju na istok u regiju Luhansk kako bi preuzele kontrolu nad gradovima pod ruskom okupacijom, Svatove i Kremina, koja se nalazi 45 kilometara južno od Svatova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.