Iscrpljeni teškom gospodarskom krizom Venezuelci su u nedjelju počeli glasovati na predsjedničkim izborima na kojima Nicolas Maduro očekuje reizbor, bez ozbiljnijih protukandidata.
Oporba je bojkotirala izbore, a velik dio međunarodne zajednice ih ne priznaje.
Predsjednik Maduro je u crvenoj košulji – u boji svoje stranke – došao na biralište u školi u Caracasu u pratnji supruge Cilije Flores i nekolicine suradnika, javlja AFP.
Birališta – ukupno 14.638 – otvorila su se kao što je bilo planirano u 6.00 sati (12.00 sati po srednjoeuropskom vremenu).
Na tim prijevremenim izborima na kojima će se održati samo jedan krug, može glasati 20,5 milijuna birača. Birališta će se zatvoriti dvanaest sati poslije, ne bude li čekanja u redovima. Raspoređeno je oko 300.000 vojnika i redarstvenika.
Predsjednički mandat traje šest godina, a novi treba početi u siječnju 2019.
Disident i pristaša pokojnog predsjednika Huga Chaveza, Henri Falcon (56), kandidirao se unatoč bojkotu oporbene koalicije, Platforme za demokratsko jedinstvo (MUD).
“Nikakva prednost nije važna ako narod želi promjenu”, napisao je Falcon na Twitteru.
I Falcon i drugi oporbeni kandidat, evangelički pastor Javier Bertucci (48), privući će glasove nezadovoljnika na izborima, čime se pojačavaju izgledi za pobjedu Madura (55), bivšeg vozača autobusa, čovjeka jake tjelesne građe, s gustim crnim brkovima.
Po većini anketa Maduro i Falcon su izjednačeni u utrci. Manja izlaznost bi mogla ići na ruku predsjedniku na odlasku.
Sveti Otac je u nedjelju molio da narod Venezuele pronađe “put mira i jedinstva”, na blagdan Duhova ili Pedesetnice.
“Moje su misli posebno upravljene voljenoj Venezueli. Molim Duha Svetoga da narodu, dužnosnicima i građanima Venezuele dade mudrosti kako bi pronašli put mira i jedinstva”, rekao je Papa rođen u Argentini, u obraćanju na Trgu svetog Petra.
Prema analitičarima Maduru je drugi mandat zajamčen zbog bojkota oporbenih stranaka, potpore državnog aparata i navodne spremnosti provladina izbornog povjerenstva da namjesti rezultate izbora. Istodobno je većina Venezuelaca previše zaokupljena pukim preživljavanjem da bi im bilo stalo do izbora.
Otkako je preuzeo vlast nakon Chavezove smrti 2013., Maduro se mora nositi sa sve dubljom gospodarskom krizom izazvanom padom cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.
Vlada jedva objavljuje bilo kakve podatke, no neovisne procjene pokazuju da je gospodarstvo prošle godine palo 14 posto. InIflacija je u zadnjih 12 mjeseci dosegla 13.779 posto, po Nacionalnoj skupštini kojom dominira oporba. Valuta zemlje, bolivar, toliko je bezvrijedna da su potrebne vreće novčanica za kupnju par slatkiša. Maduro očajnički nastoji obuzdati krizu pa je u ožujku najavio da će Venezuela izbrisati tri nule sa svoje gotovo bezvrijedne valute. Mjera bi trebala stupiti na snagu 4. lipnja. Obični Venezuelci platili su visoku cijenu krize, suočeni s nestašicama hrane, lijekova i drugi osnovnih potrepština.
Neslužbene procjene pokazuju da stopa siromaštva iznosi 80 posto, a u zemlji živi 32 milijuna stanovnika. Neki su prisiljeni na borbu za goli opstanak, jedući ostatke hrane iz kontejnera za smeće.
Vlada guši prosvjede čeličnom rukom. Više od 100 ljudi poginulo je na prosvjedima prošle godine. Politička i gospodarska kriza povećala je migraciju. Gotovo tri milijuna ljudi otišlo je u SAD, Španjolsku i latinoameričke zemlje otkako je Chavez došao na vlast 1999., po podacima stručnjaka za migracije Tomasa Paeza Brava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
