Bosna i Hercegovina na summitu Berlinske inicijative u Trstu u srijedu opet potvrđuje status države zarobljene svojim problematičnim unutarnjim ustrojem i zbog ultimatum Republike Srpske upitno je njezino sudjelovanje u projektu prometne zajednice jugoistočne Europe (JIE).
Taj ugovor, kojega je potpisivanje planirano na tršćanskom summitu, trebao bi biti okvir za prilagodbu regije standardima EU u prometu i pripremiti države JIE za punopravno članstvo u Uniji.
Vlada Republike Srpske mjesecima je odbijala dati suglasnost za takav ugovor, a u zadnji trenutak pod pritiskom Bruxellesa ponudila je svoj protuprijedlog. Banja Luka tako predlaže da se željezničkim operaterima iz regije i EU zabrani korištenje željezničke prometne infrastrukture u RS-u sve dok BiH ne postane punopravna članica EU.
Obrazloženje za takav protekcionistički ultimatum jest da bi ulazak konkurencije ugrozio poslovanje Željeznica RS.
Ta javna tvrtka desetljećima posluje s ogromnim gubicima i mora se temeljito preustrojiti. Akumulirani gubici i obveze te tvrtke u prvom tromjesečju 2017. premašili su iznos od 360 milijuna konvertibilnih maraka (oko 184 milijuna eura).
Banja Luka također traži da u ime BiH u stalnom tijelu koje bi koordiniralo rad prometne zajednice JIE naizmjenično sudjeluju predstavnici državne te vlada dva entiteta.
Takvi zahtjevi RS-a krše odredbe i uvjete ugovora dogovorene s državama zapadnog Balkana, reklo je ministarstvo prometa i komunikacija BiH.
Nneprihvatljivi su i Vijeću ministara BiH i Europskoj komisiji, kaže ministarstvo.
Vlasti BiH na sastanku u Trstu žele kandidirati projekte uglavnom iz oblasti prometa i infrastrukture vrijedne desetke milijuna eura, a hoće li se oni financirati iz fondova EU ovisi o potpisivanju Ugovora o prometnoj zajednici jugoistočne Europe.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je ranije da je ovakvo ponašanje vlasti u RS-u “samoubilačko”, a jedini cilj je obračun s Vijećem ministara BiH u kojemu Milorad Dodik nema utjecaj.
“Vlada Republike Srpske, usporava regionalnu saradnju i želi da novih pet projekata i 50 milijuna eura ne dođe u BiH i Republiku Srpsku samo da bi sve predstavili kao neuspjeh Vijeća ministara BiH”, kazao je Crnadak lokalnim medijima.
U slučaju prometne zajednice jugoistočne Europe ponavlja se scenarij već viđen, primjerice, na primjeru prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Europske unije.
Upravo na inzistiranje vlasti RS u BiH su godinama odbijali provesti prilagodbe nužne kako bi se uvažila činjenica punopravnog članstva Hrvatske u Uniji.
Iz BiH su i tada stizali zahtjevi za protekcionističkim mjerama poput zabrane bescarinskog uvoza iz Hrvatske sve dok i BiH ne postane članicom EU a na kraju se od svega toga moralo odustati jer je Europska komisija zauzela jasno stajalište da su uvjeti suradnje s Unijom jednaki za sve i da se moraju poštovati.
