Ove promjene su nužne ako želimo da nas predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici. Aktualna vlast ne želi promjene izbornog sustava jer se njime povećava konkurencija kvalitetnih kandidata i gubi »sigurnost« za podobnike koju su do sad jamčile političke stranke. Iako mogu, oni ne žele poboljšati izborni sustav. Očito je da bez angažmana nas, birača, građana, nema promjena na bolje. Građanima pripada vlast u Hrvatskoj i oni žele biti nositelji društvenih i političkih promjena.
Izborna pravila na temelju kojih se odvijaju izbori u Republici Hrvatskoj su regulirana s više zakona (npr. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon o izbornim jedinicama itd.) – tako da bi se za demokratizaciju samoga izbornog sustava trebalo mijenjati više zakona. No ako se u Ustav unesu određena načela, kao što to predlaže građanska inicijativa »U ime obitelji«, tada se svi zakoni moraju uskladiti s najvišim pravnim aktom – Ustavom RH.
Osim toga, ako građani na referendumu pozitivno odluče o uvođenju predloženih načela u Ustav onda će to predstavljati veću zakonodavnu stabilnost od uvođenja istih preko zakona.
Ustavne odredbe o izbornom sustavu postoje u mnogim europskim zemljama – u Austriji, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Irskoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj. Vrlo detaljna izborna pravila definirani su npr. u Norveškom i Švedskom ustavu.
