Bečani se protiv vrućine bore ‘zelenim’ fasadama i krovovima

Foto: Thinkstock

Umjesto za postavljanje klima uređaja stanovnici u centru Beča sve se češće odlučuju za sadnju zelenila na krovovima zgrada i kuća, za što dobivaju i gradsku subvenciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biljke na krovovima i pročeljima u velikoj vrućini u okoliš izlučuju vodu koja hladi zrak, te štite zgradu i stanare od kiše i ultraljubičastog zračenja, pa oni privatni vlasnici koji se za to odluče mogu dobiti subvenciju od 2200 eura.

Temperatura u austrijskoj prijestolnici u ljetnim mjesecima zbog ugrijanog asfalta, betona i krovova zna biti i do 12 stupnjeva celzijusa viša od temperature u ruralnim sredinama jer dolazi do tzv. učinka “toplinskih otoka”. Protiv toga se vlasti u gradu bore stimuliranjem “ozelenjavanja” zgrada, te obogaćivanjem gradskih javnih površina sadržajima pod vodom i drvećem.

Tako u okrugu Donaustadt na 240 hektara površine nastaje ogroman park za slobodno vrijeme, a u naselju Seestadt Aspern gradit će se tri parka, te uz sve ceste posaditi drveće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zelene fasade” u centru grada i krovovi s drvećem imaju učinak prirodnih klimatskih uređaja ljeti, dok zimi djeluju kao svojevrsna izolacija i smanjuju troškove grijanja, kažu austrijski stručnjaci koji zagovaraju takva rješenja.

“Beč je jedan od prvih europskih gradova koji ne samo da proučava fenomen toplinskih otoka nego i razvija konkretne mjere protiv te pojave i postupno ih uvodi u praksu”, kazala je Ulli Sima koja je u gradskom vijeću zadužena za pitanja okoliša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.