Prema rezultatima istraživanja za kreativne ljude je 25% vjerojatnije da će biti nositelji gena koji povećavaju rizik od bipolarnog poremećaja i šizofrenije. Neki znanstvenici, međutim, tvrde da su dokazi klimavi.
Stari Grci su to prvi tvrdili. I Shakespeare je spomenuo tu mogućnost. Ali lord Byron bio je možda najizravniji od svih: “Svi mi ljudi od pera smo ludi”, rekao je grofici od Blessingtona, oprezno zirkajući na svoje kolege pjesnike.
Umjetnik mučenik slika je koja nas odbija napustiti. Kreativnost, kako se smatra, potiču demoni s kojima se umjetnicu hrvaju u svojim najmračnijim satima. Ta se ideja mnogim znanstvenicima čini ishitrena. Ali prema novom istraživanju, veza između kreativnosti i mentalnih bolesti mogla bi ipak biti utemeljena i zapisana u vijuge molekula našeg DNK.
Ljudi u kreativnim zanimanjima imaju veći rizik od bipolarnog poremećaja i šizofrenije
U velikom istraživanju islandski su znanstvenici izvijestili kako se genetski čimbenici koji povećavaju rizik od bipolarnog poremećaja i šizofrenije češće nalaze kod ljudi u kreativnim zanimanjima. Slikari, glazbenici, pisci i plesači imali su 25% više šanse da budu nositelji genskih varijanti nego ljudi u zanimanjima koja su znanstvenici opisali kao manje kreativna, među kojima su zemljoradnici, fizički radnici i trgovci.
Kari Stefansson, osnivač i izvršni direktor deCODE-a, tvrtke koja se bavi genetikom sa sjedištem u Reykjaviku, rekao je kako rezultati, opisani u časopisu Nature Neuroscience, ukazuju na zajedničku biološku podlogu nekih mentalnih poremećaja i kreativnosti. “Da biste bili kreativni, morate razmišljati drugačije”, rekao je za Guardian. “A kada smo drugačiji, često nas se opisuje kao čudne, lude, pa čak i poremećene.”
Znanstvenici su se oslonili na genetičke i medicinske informacije o 86 000 Islanđana kako bi pronašli genetske varijante koje podvostručuju prosječni rizik od šizofrenije te za trećinu povećavaju rizik od bipolarnog poremećaja. Ispitujući koliko su česte te varijante kod članova islandskih umjetničkih društava, otkrili su povećanje od 17% u odnosu na ispitanike koji nisu članovi.
Istraživači su nadalje provjerili svoje nalaze u velikim medicinskim bazama podataka iz Nizozemske i Švedske. Među ovih 35 000 ljudi, oni koje se smatralo kreativnima (zbog zanimanja ili odgovora u anketi) imali su 25% više šanse da budu nositelji varijanti za mentalne poremećaje.
Geni mijenjaju način razmišljanja
Stefansson vjeruje da mnogi geni povećavaju rizik od šizofrenije i bipolarnog poremećaja. Oni mogu promijeniti način na koji mnogi ljudi razmišljaju, ali kod većine ljudi nemaju nikakve štetne učinke.
Međutim, za 1% populacije genetski čimbenici, životna iskustva i drugi utjecaju mogu kulminirati problemima, pa čak i dijagnozom mentalnog poremećaja.
“Kada ljudi stvaraju nešto novo, često su na granici između razuma i ludila”, kaže Stefansson. “Mislim da ovi rezultati podržavaju stari koncept ludog genija. Kreativnost je osobina koja nam je dala Mozarta, Bacha, Van Gogha. To je iznimno važna osobina za naše društvo. Ali za pojedinca ona predstavlja rizik, i 1% populacije plaća cijenu.”
Izvor kreativnog dara treba potražiti i dalje
Stefansson priznaje kako je ovo istraživanje pronašlo tek slabu vezu između genetskih varijanti za mentalne poremećaje i kreativnosti. Upravo su se toga uhvatili drugi znanstvenici. Prema istraživanju, genetski čimbenici koji povećavaju rizik od mentalnih problema objasnili su samo oko 0,25% varijacije u umjetničkom talentu ljudi. David Cutler, genetičar sa Sveučilišta Emory u Atlanti, ilustrira tu brojku: “Ako je udaljenost između mene, najmanje umjetnički nadarene osobe koju ćete naći, i pravog umjetnika jedan kilometar, čini se da ove varijante zajedno objašnjavaju tek 2,5 metra udaljenosti”, rekao je.
Većinu kreativnog dara umjetnika stoga valja pripisati različitim genetskim čimbenicima, ili posve drugim utjecajima, kao što su životna iskustva, zbog kojih kreću umjetničkim putem.
Za Stefanssona je čak i malo preklapanje bioloških uzroka mentalnih bolesti i kreativnosti fascinantno. “To znači da mnogo toga dobroga što dobijemo u životu, kroz kreativnost, ima svoju cijenu. Meni to govori da, kad se radi o našoj biologiji, moramo shvatiti da je sve na neki način dobro i na neki način loše”, rekao je.
Romantična ideja iz povijesti
Ali Albert Rothenberg, profesor psihijatrije na Sveučilištu Harvard, nije u to uvjeren. On vjeruje kako ne postoje zadovoljavajući dokazi povezanosti mentalnih bolesti i kreativnosti. “Radi se o romantičnoj ideji iz 19. stoljeća, da je umjetnik borac koji odudara od društva, koji se bori s unutarnjim demonima”, rekao je.
“Ali uzmite, na primjer, Van Gogha. On je slučajno bio mentalno bolestan, kao i kreativan. Za mene je obrnuti slučaj zanimljiviji: kreativni ljudi u načelu nisu mentalno bolesni, ali koriste misaone procese koji su, naravno, kreativni i drugačiji.”
Ako je Van Goghova bolest bila blagoslov, umjetnik je sigurno nije smatrao takvom. U jednom od svojih pisama, izrazio je svoju potištenost zbog poremećaja s kojim se toliko borio u svom životu: “Oh, da sam mogao raditi bez proklete bolesti, što sam sve mogao učiniti.”
Druga strana priče
Rothernberg je 2014. izdao knjigu, “Flight of Wonder: an investigation of scientific creativity” u kojoj je intervjuirao 45 dobitnika Nobelove nagrade za znanstvene discipline o njihovim kreativnim strategijama. Nije otkrio nikakve pokazatelje mentalne bolesti u bilo kome od njih. Rotherberg sumnja da su istraživanja koja nalaze poveznice između kreativnosti i mentalnih bolesti možda na tragu nečeg prilično drugačijeg.
“Problem je u tome što su sami kriteriji za kreativnost rijetko kreativni. Pripadnost umjetničkom društvu ili zaposlenje u području umjetnosti ili književnosti ne mora biti dokaz da je osoba kreativna. Ali činjenica je da mnogi ljudi s mentalnim bolestima pokušavaju naći posao koji ima veze s umjetnošću ili književnošću, ne zato što su dobri u tome, nego zato što ih to privlači. A to može iskriviti podatke”, rekao je. “Gotovo sve psihijatrijske bolnice koriste terapiju umjetnošću, tako da, kada budu otpušteni, mnoge pacijente privlače umjetnička zanimanja i bavljenje umjetnošću.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
