Zlatno doba ili starost nažalost je i vrijeme kada bolesti počinju ozbiljno nagrizati organizam, iako se teško obraniti znanstvenici ipak nude nekoliko rješenja. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta u američkom gradu Pittsburghu analizirali su dugo prikupljane podatke u devet različitih istraživanja u kojima se bilježila brzina hoda ljudi koji su stariji od 65 godina, dakle, onih koji su i službeno u mirovini, osim ako nisu političari, oni u mirovinu odlaze nešto kasnije.
U istraživanju je sudjelovalo preko 35 000 starijih ljudi
Koliki je opseg ovog istraživanja možda najbolje dokazuje činjenica da je u njemu sudjelovao preko 35 000 starijih ljudi. Znanstvenici su uspjeli povezati brzinu hoda s dugovječnošću te su utvrdili da brzina hodanja može ukazati na to koliko će netko dugo živjeti. Kod ispitanika muškog spola starijih od 75 godina predviđena mogućnost da osoba preživi još desetak godina iznosila je od 19 pa sve do 87 posto, ovisno o brzini hoda, dok je kod žena ta mogućnost u postotku još veća i iznosi od 35 pa čak do 91 posto. Naravno, dokazano je da žene u prosjeku žive četiri do šest godina duže od muškaraca tako da su ovi postotci logični.
Analiza ovog istraživanja objavljena je u stručnom časopisu Journal of the American Medical Association, autori istraživanja obrazložili su razloge svojih zaključaka te su konstatirali da hodanje zahtjeva energiju, kontrolu pokreta i potporu, dok s druge strane brzo hodanje isto tako uključuje mnoge sustave organa, uključujući pluća, cirkulaciju krvi kao i živčani sustav. Znanstvenici tvrde da se brzim hodanjem sve to na neki način trenira i tako se tijelo održava vitalnim.
Sporo hodanje ukazuje na oštećenje organskog sustava
Sporo hodanje može ukazivati na oštećenje organskog sustava, kao i na veliku energetsku potrošnju tijekom hodanja. Drugim riječima, znanstvenici tvrde da brzina hodanja predstavlja stvarni pokazatelj zdravlja starijih ljudi.
Slično istraživanje predstavljeno je na godišnjem zasjedanju radiološkog društva Sjeverne Amerike, ono je pokazalo da hodanje može usporiti propadanje kognitivnih funkcija kod starijih ljudi. Dakle, preporuka znanstvenicima upućena starijim ljudima je da se što više kreću i po mogućnosti da što brže hodaju.
.
