Trebamo više čitati. Ljudi koji čitaju informiraniji su, manje su izloženi stresu te imaju više razvijenu empatiju od onih koji ne čitaju. Naime, knjige su stari i specifični medij koji nam daje razne informacije i pomaže nam da lakše prebrodimo probleme i sve što nam život baci pod noge.
Ako gledamo na naš mozak kao na određeni alat, onda njega kao i bilo koji drugi alat, da bi ispravno funkcionirao, moramo s vremena na vrijeme oštriti i održavati. Čitanje radi upravo to – oštri i održava naš mozak vitalnim. Znanstveno je dokazano da je čitanje nešto poput kardio vježbi. Redovito čitanje razvija mozak.
Razlog tome je upravo što je čitanje za naš mozak zahtjevnije i napornije od konzumiranja sadržaja putem slika ili putem razgovora. Zahtjeva daleko više koncentracije i angažmana.
Čitanjem smo prisiljeni konstruirati, kreirati neki narativni proces zbivanja, zamišljati. Čitanjem također imamo više vremena za razmišljanje. Čitanje nam omogućava da uvijek pritisnemo gumb za pauzu kako bi se posvetili razumijevanju pročitanog.
Knjige u bilo kom obliku su zato idealan medij za konzumiranje jer nam dozvoljavaju da informacije unosimo tempom koji sami odabiremo i koji smatramo najboljim za nas. Omogućavaju nam da usporimo, da prožvačemo informaciju.
S druge strane u digitalnom povezanom svijetu,u nekom razdoblju od svega pet minuta možemo provjeriti statuse društvenih mreža, razgovarati s nekim putem chata, provjeriti e-mail. Takav način življenja u određenoj hiperaktivnosti i multitaskingu može dovesti do poremećaja u ponašanju, takozvani ADHD, što pak ima za posljedicu povećani nivo stresa i smanjenje produktivnosti.
Kad čitamo onda smo u potpunosti u čitanju i fokusirani smo na priču. Nivo stresa nam opada za vrtoglavih 68 %, a sve potencijalne distrakcije oko nas postaju nebitne i ignoriramo ih jer nam je sva pažnja i energija u priči koju čitamo.
