Goluža: Masterplan je konglomerat ideja bez jasnih provedbenih planova

Predsjednik Hrvatskog udruženja bolničkih liječnika (HUBOL) Trpimir Goluža ocijenio je danas kako je Masterplan konglomerat načelnih ideja bez jasnih provedbenih planova i nerealnih optimističkih prognoza bez egzaktnih izračuna.

„Obveza ministra je bila iznijeti jasno podatke, poimenično o autorima Masterplana jer je u javnosti poznato samo da se radi o ‘Francuzima’, a ostaje nejasno tko su autori, koliko je plan koštao i od kuda se financira“, rekao je Goluža.

„Zaista je nužno da se kompetencije objave, vjerojatno su radili još neke projekte pa da vidimo rezultate tih ranijih projekata“, pojasnio je Goluža, a dopredsjednik Pavo Kostopeč dodao kako nije jasno po čemu su strani eksperti bolji od onih hrvatskih.

„Mi se svakodnevno suočavamo s dobrim i lošim stranama sustava, ali izgleda da iskustvo s terena nije poželjno za pripreme reforme bolničkog sustava“, rekao je Goluža, a nadovezala se i dopredsjednica Ada Barić komentarom kako su se konzultirali samo sanacijski upravitelji.

„Sanacijski upravitelji su se konzultirali tek na kraju, i to ne kao partneri, već kao politički poslušnici koji su mogli minimalno ili nikako korigirati doneseni plan“, istaknula je Barić.

Uz to, naglašavaju kako podjela na regije nije nikakav novitet kao što se predstavljalo.

„Hrvatska već funkcionira kroz podjelu na 4 regije i to uopće nije novost. Županijske bolnice upućuju bolesnike prema teritorijalno najbližem centru tercijarne zdravstvene zaštite“, istaknula je članica HUBOL-a Ivana Šitum.

Kao glavni prigovor Ostojićevom planu Hubol je naveo nedovoljno jasnu i detaljnu koncepciju i plan operacionalizacije.

„Jasna je namjera da se postignu uštede, smanje troškovi i poveća učinkovitost. No, u Masterplanu se ne navode jasni kriteriji za spajanje bolnica, ne objašnjava se ni način na koji se to misli organizirati, ni način financiranja“, istaknuo je Kostopeč te dodao kako je spajanje u suprotnosti sa Zakonom o sanacijama, budući da se bolnice uzima vlasnicima i osnivačima (najčešće županija) na 2 godine, a da ih nitko ne pita što misle o aktualnom fuzioniranju.

„U praksi uzmite primjer bolnice Slavonski Brod i one u Gradišci. Ukinula se služba ravnateljstva, a ostali isti ljudi na vodećim pozicijama na čijim se primanjima i nije nešto uštedjelo“, pojasnio je Kostopeč.

„ Ipak, ostaje jednaka potreba za dva hitna prijema, za dvije službe dijagnostike, dvije specijalističke službe, dvije službe prehrane, čišćenja, dakle u stvarnosti nikakva ušteda nije ostvarena, već samo manja pripojena bolnica gubi pravnu osobnost i ostaje obespravljeno radilište koje ne može propisivati ni EKG uređaj bez potpisa ravnatelja“, zaključio je Kostopeč , dodavši da to u praksi znači i da ako netko iz Gradiške želi odustati od obdukcije, mora to tražiti u Slavonskom Brodu.

„Nema ni jedno slovo ni o financijskom planu“, naglasio je Kostopeč te dodao kako se u planu navodi apliciranje u EU fondove kao sredstvo financiranja.

„Bez investicija nema napretka. Bolnički menadžmenti nemaju dovoljno znanja da apliciraju na EU fondove. Da bi stvar bila do kraja apsurdna, aplicirati mogu isključivo tvrtke bez ijedne kune duga jer je to osnovni postulat EU fondova, a znamo da su bolnice kronično u minusu“, pojasnio je Kostopeč.

Tajnik HUBOL-a Krešimir Luetić istaknuo je kako Masterplan neminovno vodi i do povećanja listi čekanja.

„Nisu sve bolnice jednake, već postoji značajna razlika između njih u odnosu na regije i kategorije. Smanjenje broja akutnih postelja neminovno će dovesti do povećanja listi čekanja. Hitne službe će nastaviti funckionirati, ali na te postelje će dolaziti teže pacijenti za elektivne terapijske ili dijagnostičke procedure“, rekao je Luetić.

Za primjer je navedena bolnica Sveti Duh koja pripada drugoj kategoriji bolnica i ne spaja se ni funkcionalno ni organski, a prosječna popunjenost joj iznosi 83 posto.

“Sveti Duh ima najveći obrtaj bolesnika i to uglavnom preko hitnog prijama. Masterplan predviđa smanjenje akutnih postelja od 33 posto što u ovom slučaju iznosi smanjenje s 500 na 336 akutnih postelja. Ako ostane broj bolesnika isti, to znači da će prosječna popunjenost biti 123 posto, dakle dolazi do neodrživog stanja“, upozorio je Luetić.

Rečeno je i kako je podržavaju projekt i razvoj ideje o dnevnim bolnicama, ali ne na ovaj način jer ljudi neće biti manje i lakše bolesni jer je ministar odlučio štedjeti.

„Da bismo imali kvalitetne dnevne bolnice, moramo imati jasan financijski plan, s jasno utvrđenim investicijama, potrebnim infrastrukturnim zahvatima, nabavkom opreme, osiguravanjem stručnog kadra i u konačnici s jasno definiranim rokovima formiranja takvih podjela“, rekao je Kostopeč, navodeći KBC Zagreb kao dobar primjer koji u stvarnosti zaista i funkcionira.

Osvrnuli su se i na samu klasifikaciju bolničkih postelja, za koju kažu kako je nejasna i neprikladna za korištenje.

„Nejasno su definirani pojmovi akutna postelja , postelja za produženo liječenje, za dugotrajno liječenje, kronična postelja i palijativna postelja. Termini nisu dovoljno jasno definirani pa se postavlja se pitanje koja je korist bolesnicima od ovih promjena“, kazao je Luetić, istaknuvši kako će se u praksi ti kreveti i dalje koristi kao akutni.

HUBOL zaključuje kako je kvantificiranje potencijalnih učinaka nacionalnog plana razvoja bolničkog sustava sporno te kako bismo nakon neuspješnog saniranja bolničko sustava mogli dobiti i reformu bolničkog sustava bez bitnih promjena.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr