Ljekarne u Hrvatskoj uskoro bi mogle preuzeti dio usluga primarne zdravstvene zaštite, a farmaceutsku djelatnost više se neće percipirati isključivo kao trgovinu lijekovima, najavljuju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) uoči uspostave novog modela ugovaranja s ljekarnama.
Ljekarne bi mogle preuzeti dio praćenja stanja kroničnih nezaraznih bolesnika, kaže ravnatelj HZZO-a Siniša Varga koji najavljuje podizanje farmaceutske djelatnosti iznad razine dodavanja lijeka s police. Usluge koje ljekarnici mogu na sebe preuzeti, ističe, HZZO im je spreman dodatno platiti.
Nove usluge mogle bi značiti spas za oko 400 malih ljekarni kojima prijeti zatvaranje nakon 1. kolovoza, kada se počinje primjenjivati novi pravilnik sa značajno sniženim veletrgovinskim maržama na lijekove. Primjerice, za lijekove skuplje od 1.000 kuna, umjesto dosadašnjih osam posto, marža će iznositi najviše jedan posto.
U Hrvatskoj ljekarničkoj komori upozoravaju da ljekarne već sada teško posluju, da im sustav ne plaća ni hladni pogon, a za izdavanje lijeka po receptu od HZZO-a dobivaju svega 7,15 kuna. Osim toga kašnjenje HZZO-a u plaćanju popelo se na 260 dana, iako po zakonskim odredbama rokovi za plaćanje u zdravstvu ne bi smjeli prelaziti 60 dana. Za teško stanje u ljekarništvu u Komori optužuju sustav jer ih je nerealnim cijenama i kašnjenjem u plaćanju doveo u ovisnost o veledrogerijama i rabatima.
Ljekarnici su spremni preuzeti na sebe dio dijagnostičko-terapijskih postupaka, ali očekuju da im se to primjereno plati, poručuje Tihana Govorčinović, stručna suradnica u Komori. No naglašava da nemaju namjeru miješati se u posao i odgovornost liječnika pri postavljanju dijagnoze, ali u praćenju terapije mogu sudjelovati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
