Istraživanje: Vojnici imaju veći rizik od srčanih bolesti od civila

epa07340039 US soldiers attend a training session for the Afghan Army in Herat, Afghanistan, 02 February 2019 (issued 03 February 2019). The 12,000 NATO-led troops in the country have a mainly training and backup role in the context of operation Resolute Support, since the withdrawal of foreign combat troops in 2014. EPA/JALIL REZAYEE

Američki vojnici imaju veći rizik od srčanih bolesti u usporedbi s civilima, pokazala je nova studija.

Usporedivši više od 263.000 aktivnih vojnika s gotovo 5000 civila znanstvenici su otkrili da vojnici imaju veći rizik od hipertenzije, dok je BMI veći od idealnog zabilježen u obje skupine, navodi se u izvješću stručnog časopisa Journal of the American Heart Association.

“Rezultati su nas iznenadili”, rekla je jedna od autora studije Loryana Vie sa Sveučilišta u Pennsylvaniji. “Oni su u suprotnosti s onim što smo očekivali kada smo ušli u studiju s obzirom na redovite zdravstvene preglede vojnika i naglasak na fizičkoj aktivnosti.”

Kako bi proučili zdravlje srca kod vojnika i civila, Vie i njezini kolege posegnuli su za podacima iz 2012. iz redovite procjene zdravstvenog stanja vojnika, koja prati medicinsku spremnost pripadnika oružanih snaga. Dobili su medicinske podatke 263.430 aktivnih vojnika u dobi od 17 do 64 godine.

Podaci o 4797 civila dobiveni su iz odgovora Nacionalnih zdravstvenih i prehrambenih anketa (NHANES) 2011. i 2012. koje je proveo Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku.

Samo 30 posto vojnika imalo je idealni krvni tlak u usporedbi s 55 posto civila. Veći BMI od idealnog, koji je zabilježen i kod vojnika i kod civila, bio je neočekivan zbog redovitog vježbanja vojnika, rekao je drugi autor studije dr. Darwin Labarthe, profesor preventivne medicine s Medicinske škole Feinberg Sveučilišta Northwestern u Chicagu.

Podaci o tlaku i BMI-ju posebice su zabrinjavajući jer su ti čimbenici puno niži prilikom novačenja, kazao je Labarthe. “Moramo otkriti što to ubrzava razvoj visokog tlaka i debljine.”

Podaci iz studije ne daju nikakva objašnjenja za to, dodao je. “Stres bi mogao imati ulogu u tome…”, smatra on. Kazao je da bi se moglo raditi i o prehrani te da to treba razjasniti u budućim studijama.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina