Danas su bolesti štitnjače jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema, a procjenjuje se da od hiper i hipotireoze u svijetu pati svaka treća žena i svaki šesti muškarac. Dobra je vijest ipak, da se sve bolesti štitnjače danas uspješno liječe.
– Bolesti štitnjače su jedne od najčešćih bolesti uopće, pogotovo u odraslih žena, tako da će svaka druga osoba tijekom života razviti čvor u štitnjači. I sad ako vi idete punktirati sve te čvorove, ako radite ultrazvuk pa punktirate onda ćete i naći veliki broj i patoloških nalaza, kaže za HRT predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču akademik Zvonko Kusić.
Oko 10 posto starijih žena iznad 50 godina života razvije blagu hipotireozu – blagi poremećaj usporenog lučenja hormona. I to je jedna od najčešćih bolesti štitnjače. Kusić dodaje kako se to “popularno definira kao sindrom umorne domaćice”. Često se takav poremećaj pripisuje starenju jer javlja se podmuklo sa nespecifičnim simptomima, dodaje.
– Bolesti štitnjače volim podijeliti u dvije velike skupine koje imaju određena preklapanja. S jedne strane, to bi bile bolesti punkcije. To bi bile odreda sve autoimune bolesti štitnjače sa puno većom kroničnom bolesti autoimune štitnjače ili popularno – Hashimotov tireoiditis koji dovodi do hipotireoze. U rjeđoj varijanti radi se o ubrzanom radu štitnjače ili hipertireozi. S druge strane, druga velika skupina su morfološke bolesti, to bi bili čvorovi i ciste koji su poprilično rašireni među svjetskom populacijom, objašnjava spec. endokrinologije i dijabetologije Božidar Perić.
Zablude i nepoznanice
Važno je pritom na vrijeme detektirati potencijalnu malignu bolest štitnjače koje su u zadnjih nekoliko godina u značajnom porastu, no ponajprije zbog brze dijagnostike. No, stručnjaci upozoravaju, u bolestima štitnjače toliko je još zabluda i nepoznanica.
– Alternativno liječenje, razne dijete su vrlo česte. Bolesti štitnjače su često krivac za sve tegobe. I zato je udruga za bolesti štitnjače jako važna da se na neki način prosvjećuje pučanstvo i da racionalni pristup nadvlada ovaj alternativni, dodaje Božidar Perić. Ako štitnjača slabije radi (hipotireoza) nužno je primijeniti nadomjesnu terapiju levotiroksinom, sintetskim ekvivalentom našeg hormona tiroksina u onim količinama u kojima naša štitnjača to nije u stanju proizvoditi. S druge strane, ubrzani tijek štitnjače liječimo sa lijekovima iz skupine tireostatika, dodaje.
U najvećem broju slučajeva, riječ je o benignim slučajevima. Međutim, ukoliko se citološkom punkcijom postavi sumnja na malignu bolest, onda se poseže za kirurškim zahvatima. Po pitanju dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače, Hrvatska je već dugi niz godina na zavidnoj razini.
Jodni deficit – gušavost
– Važno je napomenuti da je Hrvatska svjetski prepoznata kao zemlja koja je ponajbolje riješila problem nedostatka jodnog deficita, dakle gušavosti. To je povećana štitnjača i 50-ih godina prošlog stoljeća mi smo bili zemlja s najvećom stopom incidencije gušavosti, tvrdi akademik Zvonko Kusić. Zakon o jodiranju soli uspješno je riješio taj problem koje čak ni druge europske zemlje nisu uspjele riješiti. Sada se Hrvatska može pohvaliti visokom razinom dijagnostike i terapije, čak i karcinoma.
– Možete imati povjerenja u naše zdravstvene stručnjake koji će pravovremeno utvrditi o kojem se poremećaju odnosno bolesti štitnjače radi i na koji se način treba liječiti. Generalno, osim preporuka koje vrijede za sve zdrave ljude od uravnotežene zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, što se same štitnjače tiče sa nutritivne strane, ono što i znanost govori – nužno je povećati unos selena i cinka kroz prehranu, kaže Božidar Perić.
Ove i druge korisne zdravstvene savjete i informacije kroz cijeli svibanj i niz aktivnosti, javnosti je pružila i Hrvatska udruga za bolesti štitnjače. Svibanj je mjesec svjesnosti o štitnjači i tim je povodom udruga organizirala humanitarnu akciju, a sav prihod namijenjen je bolnici u Sisku. Akcija će se protegnuti i na lipanj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
