Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je danas Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj, takozvani ‘Masterplan’ za hrvatsko zdravstvo koji se temelji na funkcionalnom integriranju bolnica i smanjenju zaposlenih u upravama.
„Funkcionalno integriranje ne znači organsko spajanje, već veću mobilnost zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, a nakon razdoblja od dvije bit će vidljivo trebaju li se i organski spajati bolnice“, objasnio je Ostojić te dodao kako se s planom kasni 20 godina.
„Obzirom na novi način financiranja, značajno će se smanjiti broj uprava u bolnicama, ali ne i broj osoblja koji nam je ionako na donjoj razini“, naglasio je Ostojić.
„Tri su cilja ‘Masterplana’ – povećati dostupnost zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu i učinkovitost te povećati djelotvornost“, kazao je Ostojić.
Plan dijeli Hrvatsku na četiri regije u kojima će se bolnice koordinirati i povezivati – sjevernu i središnju, istočnu, južnu i zapadnu.
Bolnice se prema Nacionalnom planu dijele na četiri kategorije, pri čemu u prvu spadaju klinički bolnički centri, u drugu bolnice od županijskog značaja i šesti ih je Dubrovnik, Pula, Zadar, Varaždin, Slavonski Brod i KB Sveti Duh. Treća kategorija obuhvaća županijske bolnice, a četvrta sve ostale, manje bolnice.
„Četiri su osnova kriterija planiranja funkcionalnog integriranja bolnica uz promjene modaliteta liječenja po načelu supsidijarnosti. Prvo je prosječna stopa popunjenosti s ciljem 85 posto, prosječno trajanje boravka u bolnici, treće je minimalan broj postelja, a četvrta je modalitet liječenja.
Neke od postojećih jedinica postati neodržive, spojiti se i razviti se odlični centri izvrsnosti bilo u samoj bolnici, bilo u susjednoj.
„Razmišljali smo o specifičnostima, razlikama i obilježjima pojedinih bolnica. Od 34 000 kvadratnih metara, samo tri bolnice su pod istim krovom, KBC Dubrava, u Kninu i Zaboku, sve ostalo paviljonskog tipa“, rekao je Ostojić te dodao kako štednja nije prioritet, već pacijenti i njihova dobrobit.
Ipak, dodao je kako se planira uštedjeti oko 400 milijuna kuna na temelju ukupnih kapaciteta i strukture kapaciteta s ciljem povećanja popunjenosti na 85 posto, a prosječno trajanje boravka u bolnici smanjiti za do 30 posto.
„Broj akutnih kreveta bit će za 32 posto manje, ali u tim istim dijelovima Hrvatske značajno raste broj postelja u dnevnim bolnicama, 48 posto. Oko 2400 postelja manje ali to je povijesna kategorija, pogledajte kolika je popunjenost tih postelja, negdje svega 15 posto“, precizirao je Ostojić.
„U sljedeće tri godine srezat će se broj kreveta s 15.507 na 10.510 dok će se, istovremeno, povećati kapacitet dnevnih bolnica i to s 2421 na 3489 kreveta“, objasnio je Ostojić te dodao kako traje javna rasprava, ali da otpore očekuje i to posebno oko ujedinjavanja bolnica u Vinkovcima i Vukovaru te Lovranu i Rijeci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
