Projekt “Demenca aCROsSLO” za poboljšanje kvalitete života osoba s demencijom

Foto: fah

U sklopu međugranične suradnje između Hrvatske i Slovenije, u domovima za starije osobe u Izoli, Kopru i Umagu počinje provedba projekta “Demenca aCROsSLO” za poboljšanje kvalitete života osoba s demencijom, kojem je cilj edukacija i ujednačavanje skrbi o osobama s Alzheimerovom bolesti i srodnim demencijama, s obzirom da je njihov broj u stalnom porastu, rečeno je na predstavljanju projekta u četvrtak.

Prekogranični projekt “Demenca aCROsSLO” za poboljšanje kakvoće života osoba s demencijom financira se iz prekograničnog programa Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020.

Očekuje se veliki porast demencije

U idućih 18 mjeseci provodit će se programi obrazovanja socijalnih radnika i medicinskog osoblja, raditi na ujednačavanju socijalnih usluga pomoći u kući, izraditi preporuke za projektiranje i izgradnju prilagođenih ustanova za osobe s demencijom, te promovirati svijet o demenciji.

U Hrvatskoj od demencije pati oko 87.000 osoba, a u Sloveniji 32.000. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti za 30 posto, a do 2050. se udvostručiti.

Predsjednica Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest Mira Dajčić kazala je da godinama nastoje podići svijet o toj bolesti kako bi se smanjila stigma prema oboljelima, a državne i lokalne institucije potaknule da razvijaju projekte koji će poboljšati skrb o oboljelima.

Dajčić kaže kako skrb nije zadovoljavajuća jer su osobe s demencijom uglavnom prepuštene svojim obiteljima. Hrvatska, kaže, nema registar tih osoba ni domove za oboljele od Alzheimerove bolesti, iako se pojedini domovi za starije prilagođavaju i rade na edukaciji osoblja. Također upozorava da četiri dnevne bolnice za osobe s demencijom koje postoje u Zagrebu brinu o svega 40-50 korisnika, što je malo.

Problem lijekovi za Alzheimerovu bolest

“Problem su također i lijekovi za Alzheimerovu bolesti. Posljednji lijek u Hrvatskoj je registriran 2002. godine, dakle prije 12 godina, a od pet dostupnih lijekova ni jedan nije na A listi HZZO-a, koja je besplatna za korisnike, već ih obitelji mjesečno doplaćuju 300 do 400 kuna”, istaknula je Dajčić.

Drži kako bi svima trebalo omogućiti da lijekovi budu besplatni ili jeftiniji, te animirati liječnike opće medicine, koji prvi dolaze u kontakt s osobama s demencijom da ih odmah šalju na daljnju medicinsku obradu.

Voditelj projekta za područje Umaga i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Umaga Slaviša Šmalc kaže kako su sa slovenskim kolegama krenuli u pisanje projekta jer imaju slične probleme.

Projekt se financira sa 412.000 eura i odobren je na natječaju INTERREG. Polazište je bilo to što država nije pronašla odgovarajući model skrbi o osobama s demencijama i oblik edukacije stručnjaka, obitelji i javnosti koji bi vodio destigmatizaciji oboljelih.

“Kroz projekt u domovima za starije osobe Izola, Kopar i Umag radit će na ujednačavanju procedura skrbi o osobama s demencijama te izraditi smjernice za projektiranje građevina i opreme koji će biti njima prilagođeni. To će, možemo reći, imati i nacionalne razmjere jer će biti primjenjivo na cjelokupno područje dviju država”, kaže Šmalc.

Navodi da u Umagu, koji broji oko 14.000 stanovnika, u domu za starije je 70 osoba od kojih 60 posto ima neki stupanj demencije. Budući da će taj broj rasti, s problemom skrbi treba se početi ozbiljno baviti, kaže Šmalc.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.