Što je veća razina olova u krvi djeteta, to će veći biti gubitak kvocijenta inteligencije (IQ) i odrazit će se na profesionalni status odrasle osobe, otkriva studija koja se provodila tijekom tri desetljeća i potvrdila štetne učinke tog neurootrova.
Djeca koja su 70-ih godina bila izložena isparavanjima benzina s visokim udjelom olova pretrpjela su znatan pad kvocijenta inteligencije, navodi se u studiji objavljenoj u utorak u Journal of the American Medical Association (JAMA).
Studija je obuhvatila više od 500 djece rođene u Novom Zelandu 1972. i 1973. godine, a to je razdoblje u kojem je benzin sadržao olovo. Novi Zeland je u to doba bio jedna od zemalja s najvišom razinom olova u benzinu za automobile.
Znanstvenici sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini pratili su sudionike studije od njihova rođenja do 38. godine života i procjenjivali njihove kognitivne sposobnosti kao što su rasuđivanje i pamćenje.
Uzimali su uzorke krvi 565 djece u dobi kada su ona imala 11 godina kako bi testirali razinu olova.
Ustanovili su da su osobe koje su kao djeca imale više od deset mikrograma olova po decilitru krvi, kao 38-godišnjaci imali prosječno za 4,25 bodova niži IQ od sudionika koji su kao djeca bili manje izloženi tom neurootrovu.
Studija je utvrdila da svakim povećanjem od pet mikrograma olova u krvi, osoba gubi oko 1,5 bodova IQ-a.
U djece obuhvaćene studijom postotak olova u krvi bio je 10,99 mikrograma po decilitru krvi u dobi kada su imala 11 godina, što je blago povišena razina u odnosu na prag koji se smatra zabrinjavajućim.
Američke sanitarne vlasti ističu da se svaki postotak olova u krvi smatra štetnim za djecu.
Gorivo s udjelom benzina postupno se povlačilo s tržišta u Sjedinjenim Državama i u Novom Zelandu od sredine 70-ih do sredine 90-ih godina, no još i danas se koristi u nekim zemljama Azije i na Bliskom istoku.
