Foto: fah

U obliku javne radio-emisije na Trgu žrtava fašizma u četvrtak navečer održana je prosvjedna akcija “Na valovima slobodnog Trećeg” protiv “smjena i ukidanja emisija na trećim programima Hrvatske radiotelevizije” i s porukom kako “publika tih programa neće odustati sve dok se na javnim medijskim servisima ne vrate autori i novinari koji su stvarali kvalitetne emisije”. Na prosvjedu se okupilo jako malo ljudi, a većina su bili ljudi koji su na plaći HRT-a.

Novi pohod SDP-ovih satelita na HRT: Bitka za Treći program hrvatskog radija

U prosvjednoj akciji sudjelovali su, među ostalima, Aleksandar Stanković, Zoran Pusić, Milorad Pupovac, Jasna Bilušić, Alma Prica, Boris Bakal, Mara Aiko, Urša Raukar, Dubravka Ostojić, Dražen Šivak, sastav “U pol’ 9 kod Sabe” i zbor Obzor, bubnjari Drum’n’bijes, a potporu su dali i Sreten Mokrović, Rene Medvešek, kolege s Trećeg programa Radija Slovenija – programa ARS…

Prosvjedom inicijative Sloboda trećima “upozorilo” se na “radikalne promjene programskih shema na trećim programima Hrvatske radiotelevizije”, provedene kroz “čistke bez obrazloženja”.

HNiP o Lekovićevoj ‘zaštiti’ SDP-ovih miljenika na HRT-u

“Mediji, kultura, sloboda govora i stvaranja ne smiju ovisiti o rezultatima bilo kojih izbora. To moraju biti vrijednosti koje nikakvi izbori ili referendumi ne smiju dovoditi u pitanje”, rekao je pisac i novinar Ivica Đikić.

Ustvrdio je kako je u proteklih šest mjeseci vlast mislila kako može prekrajati medije, kulturu i prostor slobode u skladu sa svojim ideološkim preferencijama. “Nakon tog iskustva i otpora pruženog nasilnom pokušaju ideološkog prekrajanja društva bilo koja buduća vlast puno će više paziti i teže se odlučivati na takve postupke”, ocijenio je.

“Ne treba vjerovati bilo kojoj vlasti da će uvijek i svugdje poštivati slobodu medija, govora i izražavanja, već treba biti skeptičan i oduprijeti se svakom pokušaju da se sloboda ograniči”, istaknuo je Đikić.

Povjesničar i publicist Tvrtko Jakovina, jedan od urednika kojemu je nedavno ukinuta emisija, kaže kako se i prije posljednjih izbora moglo predvidjeti što će se dogoditi, s obzirom na izjave o tome da ćemo pravo na govor imati samo u svojim domovima. “To je jedino što ćemo imati nakon šest mjeseci, očišćenu televiziju i zadiranje u obrazovanje, a oporavak će biti dug i nikada potpun”, dodao je.

Po njegovim riječima, cilj posljednjih šest mjeseci bio je promijeniti paradigmu i u tom će se smislu osjećati određene posljedice, no smatra dobrim što postoje “hrabri ljudi koji su spremni progovoriti”.

Tomislav Reškovac, profesor filozofije i bivši član ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme, smatra kako je pozitivno što postoje oni koji “kao pristojni ljudi žele živjeti u pristojnom društvu”, što je pokazao i prosvjed za kurikularnu reformu okupivši 50 tisuća građana.

“Teško je reći što za našu budućnost znači zaustavljanje reforme, no kada riječ o obrazovanju unutar sustava su porasli cinizam i razočaranost, počelo se razmišljati da se ništa više ne može napraviti, a i gubi se vrijeme što je vrlo važno s obzirom da se pedesetak godina dubinski ništa nije promijenilo u smislu obrazovne paradigme, te je izgubljena prilika za mlade da makar jednim dijelom dobiju obrazovanje kakvo zaslužuju”, ocijenio je.

Protiv čega reagiraju ‘kulturnjaci, novinari i aktivisti’ – ukidanja emisije ili ministra Hasanbegovića?

Povjesničarka umjetnosti Leonida Kovač ocijenila je posljednje događaje “devastacijom hrvatske kulture i brutalnim nasrtajem na najviše kulturne vrijednosti koje Hrvatska ima”. “Umjesto da ga u skladu s Ustavom RH zaštiti, ova je vlada Treći program Hrvatskog radija krenula uništiti”, naglasila je.

Smatra kako se kulturna proizvodnja treba shvatiti kao otvoreno polje i neprestanu interakciju proizvođača i korisnika kulture, za što je dokumentarni program Trećeg programa bio odličan primjer.

Novinar Boris Postnikov vjeruje da se “nakon što se ispušu pokušaji nametanja desničarske kulturne politike” ponovno mogu raditi kvalitetni programi, a dobrim primjerom da je “moguće napraviti nemoguće” smatra pokretanje Trećeg programa HTV-a.

“Kulturni televizijski program koji je išao protiv komercijalizacije pokrenut je u jeku ekonomske krize, tako da to nije zona utopije, postoje ljudi koji maju dovoljno snage da tako nešto naprave”, napomenuo je.

Podsjetimo, prije pet mjeseci je dugogodišnjoj novinarki Trećeg programa hrvatskog radija, Nevenki Dujmović bilo ponuđeno da preuzme radio. Premda jesenska shema Trećeg programa još nije službeni i javni dokument, iz onoga što je procurilo u javnost, očito je da je nova glavna urednica odlučila temeljito raščistiti sa duhovima jugoslavenske prošlosti te da je regija ne zanima. Na HRT-u se može čuti da nova glavna urednica primarno prati srednjoeuropski kulturni prostor te da to namjerava činiti i na Trećem programu, baš kao i baviti se hrvatskom kulturom, otvarajući prostor i za duhovne sadržaje, što je do sad tamo gotovo bilo zabranjeno. Baš kao i otvarati prostor za zatomljenu hrvatsku povijest, prevladavajući „Dugu mračnu noć“ hrvatske povijesti. To je, prema već ustaljenoj metodi pritiska od kad su SDP i HNS izgubili vlast, podiglo na noge lijevu, od SDP-a do sad odlično financiranu „kulturnu“ scenu tako da su se prosvjedima oglasili HND, hrvatsko društvo pisaca, „kulturnjaci“ 2016.

U eteru, kako se tvrdi u orkestriranim napadima SDP-ovih satelita, više neće biti tematskih priloga o pionirima i Titovoj štafeti. Upućeni znalci tvrde da se emisija „pojmovnik postjugoslavenske književnosti“ ukida i da se- zamislite! – pokreće emisija „pojmovnik europske književnosti“. O tome kojoj kulturi pripadaju „kulturnjaci“ najbolje govori činjenica da ih to smeta. Više o svemu čitajte ovdje: Novi pohod SDP-ovih satelita na HRT: Bitka za Treći program hrvatskog radija

Podsjetimo i kako je inicijativa Kulturnjaci 2016 ustvrdila u srijedu u otvorenom pismu v.d. urednici Trećega programa Hrvatskoga radija (HR) Nevenki Dujmović kako su zapanjeni ukidanjem emisija nekoliko urednika na Trećem programu HR-a te od nje traže da odmah povuče svoje odluke i prekine “ideološku instrumentalizaciju medija”.

Kulturnjaci 2016 tvrde kako “nema opravdanja za programsku politiku koja nastoji srušiti sve ono što su prethodnici s mukom i trudom izgradili, politiku koja svojim najboljim ljudima oduzima glas, a daje ga ljudima bez ili s upitnim radijskim iskustvom i novinarskim standardom, ali snažne ideološke zacrtanosti: Vladimiru Lončareviću, Juri Vujiću, Maritu Mihovilu Letici”.

Izvor: narod.hr