Slavica Lukić u jučerašnjem tiskanom i internetskom izdanju Jutarnjeg lista objavila je tekst o ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću pod naslovom “OVO JE SEDAM POTEZA KOJI SU OBILJEŽILI MANDAT ZLATKA HASANBEGOVIĆA Najkontroverzniji ministar Vlade je na odlasku…”. “Kadrovske promjene na čelu ustanova u resoru kulture obilježile su mandat povjesničara koji je u kratkom razdoblju izazvao brojne polemike”, navodi Lukić u uvodu članka u kojem je nabrojala kao negativne ove poteze: Hrvatski povijesni muzej, neprofitne medije, Vijeće za elektroničke medije, Povjerenstvo za poticanje književnog stvaralaštva, Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Osijeku i smjenu Sanje Ravlić.
Ministar Hasanbegović tvrdi da tekst vrvi neistinama, no time se nećemo u ovom trenutku baviti. No, zanima nas – u svjetlu činjenice da je gospođa Lukić i potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva – predstavlja li njezin napadački tekst na ministra Hasanbegovića sukob interesa, odnosno je li moguće da je objavljen kako bi gospođa Lukić pomogla političkim interesima i pregovaračkoj poziciji svog nevjenčanog supruga – Milorada Pupovca u pregovorima s HDZ-om?
Naime, u imovinskoj kartici Milorada Pupovca navodi se da ima životnu partnericu koja radi za Europa press holding d.o.o. Kako je navedeno u biografiji Milorada Pupovca na vecernji.hr s novinarkom Slavicom Lukić živi u kući u zagrebačkoj četvrti Gračani.
Gospođu Lukić jučer smo pokušali dobiti telefonom, pa kad nismo uspjeli doći do nje – zatražili smo od Jutarnjeg lista da nam odgovore smatraju li da je gospođa Lukić, koja po dostupnim saznanjima živi u zajednici sa g. Pupovcem u sukobu interesa zbog navedenog članka. Do trenutka objave ovog članka nismo dobili odgovor.
Tko je Milorad Pupovac ?
Milorad Pupovac rođen je 5. studenoga 1955. u mjestu Ceranje Donje kod Benkovca. Bio je jedan od vodećih ljudi Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, vođa Lige socijaldemokrata i čelnik Socijaldemokratskog saveza Hrvatske – Socijaldemokratskog saveza Jugoslavije. Bio je i član Srpske demokratske stranke. Osnivač je Srpskoga demokratskog foruma. Početkom 1995. godine sudjeluje u osnivanju Samostalne srpske stranke (SSS), a s osnivanjem Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) uključuje se u rad te stranke i kao njihov predstavnik nakon izbora 1995. godine ulazi u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Potom je prešao u Samostalnu demokratsku srpsku stranku Vojislava Stanimirovića, na čijoj listi je u više mandata član Sabora. Kraće vrijeme je bio predsjednik SDSS-a, te kasnije predsjednik Programskoga savjeta, a danas je potpredsjednik te stranke. Predsjednik je Srpskog narodnog vijeća, te je izdavač tjednika Novosti.
Što je govorio o Zlatku Hasanbegoviću tijekom političkih pregovora sa HDZ-om?
15. rujna 2016., u emisiji „Tema dana“
“On je ono po čemu je Hrvatska bila negativno slikana u EU i svijetu. Ono po čemu je ružičasto slikana – to je Plenković. Mi ne možemo podržati nekoga tko će zastupati revizionističke stavove. Sigurno nećemo podržati vladu u kojoj sjedi Hasanbegović”, rekao je Pupovac.
25. rujna 2016., u emisiji Nedjeljom u 2
Pupovac objašnjava kako njegovo javno protivljenje imenovanju Zlatka Hasanbegovića ministrom u novoj Vladi nije bilo nepromišljeno:
“Naše pozicije su ljudima iz HDZ-a poznate od ranije. Mi smo bili spremni podržati HDZ ukoliko je on stranka desnog centra. Hrvatskoj treba snažna stranka desnog centra. Za hrvatsku demokraciju je iznimno važno da se ojača političke agense desnog centra”, rekao je Pupovac.
Na prijedbu voditelja kako Hasanbegović tvrdi da nije imao protusrpska stajališta, Pupovac je uzvratio kako se Hrvatska treba okrenuti budućnosti.
“Mi želimo da manjine u Hrvatskoj budu priznate. Oni koji nisu spremni priznati manjine i oni koji iz pozicije poraženih snaga 20. stoljeća, ekstremne desnice žele oblikovati hrvatski kulturni i politički prostor ne mogu biti naši partneri”, dodao je.
Tko je Slavica Lukić?
Slavica Lukić rođena je 18. X 1963. u Gračacu, novinarka je Jutarnjeg lista i potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva. Diplomirala je na Fakultetu za defektologiju (današnji naziv: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) na Odsijeku za socijalnu pedagogiju, Sveučilišta u Zagrebu i stekla zvanje dipl. socijalni pedagog. U lipnju 1990. stekla je status apsolventa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Od siječnja 1991. do rujna 1992. radila je kao novinarka u informativnom programu HRT-a, a zatim od 1992. do 1997. u dopisništvu lista “Slobodna Dalmacija”. Od veljače 1997. do veljače 1998. Radila je kao novinarka u listu “Tjednik”, tjednom političkom magazinu financiranom iz fondacije Otvoreno društvo Georgea Sorosa. Od 1998. do 2010. novinarka u političkom tjedniku “Globus”. Od 2010. do danas novinarka u dnevnim novinama “Jutarnji list”. Novinarske nagrade: godišnje nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolji novinski intervju objavljen u 2002. te za istraživačko novinarstvo za seriju članaka o političkim pritiscima na pravosuđe u 2008.
Tijekom inicijative prikupljanja potpisa za referendum o braku kao zajednici žene i muškarca, Slavica Lukić objavila je 8. lipnja 2013. difamirajući članak o tzv. vođama neokonzervativne revolucije u Hrvatskoj. Članak je bio prepun neistina o privatnom životu osoba koje joj se ne sviđaju, a tekst je pritom pun potpuno proizvoljnih konstrukcija, te u tijeku njegova pisanja nije niti kontaktirala one o kojima je pisala.
Zanimljivo je kako nije bilo reakcije HND-a, koji je tada bio pod vodstvom Zdenka Duke, na iznošenje tvrdnji, bile one istinite ili ne, kada je Slavica Lukić pisala o privatnim životima Vice Batarela, Vuka Brigljevića, Dubravke Hrabar, Stjepana Bartulice, Željke Markić, Ladislava Iličića. Nećemo se baviti time što je iznosila i kako ih je povezivala, propuštajući da ikoga od njih išta o tome pita, nego time na koji način im je “sudila”.
Najbolje je o svemu tome, u svom prosvjednom pismu, progovorila profesorica Dubravka Hrabar. Pročitajte više OVDJE, a pismo u cijelosti možete pronaći OVDJE.
Spomenimo i kako je Slavica Lukić osuđena za sramoćenje, te je trebala platiti 26 tisuća kuna novčane kazne jer je svojim tekstom osramotila “Medikol”; sudac Marko Benčić zaključio je kako je novinarka “u cilju sramoćenja privatnog tužitelja putem tiska, kao autorica članka objavljenog dana 21. veljače 2013. godine u dnevnim novinama Jutarnji list, pod naslovom ‘Država će Medikolu dati 116 milijuna kuna da ne bi bankrotirao?’, želeći prikazati Polikliniku Medikol nedovoljno stručnom medicinskom ustanovom, iznijela navod: ‘U liječničkim krugovima ističu da je Magdalena, za razliku od Medikola, stabilna, sređena i visokostručna ustanova u kojoj bolesnici mogu računati na vrhunsku liječničku skrb’, te je time nanijela štetu ugledu “Medikola”.
Ovu presudu je ukinuo Županijski sud u Zagrebu, uz pojašnjenje da se u njezinom slučaju radilo o “vrijednosnom sudu”, a ne “činjeničnoj tvrdnji”, te nema uvjeta za kažnjavanje po odredbama o sramoćenju, i zakazano je ponovno suđenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
