Sedam od ukupno osam zastupnika nacionalnih manjina u srijedu je dalo potpis podrške Zoranu Milanoviću da pokuša sastaviti vladu, a jedina koja nije potpisala takvu izjavu je zastupnica albanske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj. U Hrvatskoj zastupnici manjina često odlučuju o parlamentarnoj većini, odnosno o sastavu hrvatske Vlade i usvajanju državnog proračuna. Zastupnici koji u Sabor ulaze s vrlo malim brojem glasova zahvaljujući manjinskim listama odlučuju o velikoj većini hrvatskih građana.
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske, te se odredbe o preferencijskom glasovanju ne odnose na glasovanje za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Manjine mogu birati, ili za “redovite” liste ili u posebnoj izbornoj jedinici isključivo za svog manjinskog predstavnika.
Donosimo kratki pregled kako je to u drugim zemljama:
Od 40 promatranih zemalja samo njih 11 ima posebno definirano izborno zakonodavstvo za manjine. Takvo nešto nema niti jedna od “zapadnih demokracija” poput Engleske, Francuske, Njemačke, Austrije, Belgije, Švicarske ili Italije…
Bugarski parlament sastoji se od 240 zastupnika, od toga su 33 zastupnika predstavnika etničkih manjina, tj. 13,7 posto. Ujedno nemaju nikakva ograničenja mandata zastupnika nacionalnih manjina vezano za donošenje odluka.
U Crnoj Gori manjinske izborne liste izuzete su od izbornog praga koji je u Crnoj Gori 3 posto. U slučaju izbornih lista manjinskih naroda primjenjuje se izborni prag od 0,7 posto, odnosno 0,35 posto za predstavnike hrvatske manjine.
U Danskoj od 179 zastupnika, 175 ih se bira u Danskoj, dva na Farskim otocima i dva na Grenlandu. Zajedno s Danskom, Farski otoci i Grenland čine Kraljevsku zajednicu, a amandmanom na Ustavni zakon iz 1953. dobili su po dva mjesta u danskom parlamentu, otprilike 2,3 posto. Izabrani zastupnici s Farskih otoka i Grenlanda imaju opći politički mandat, što podrazumijeva da su jednaki kao i ostali zastupnici vezano za njihova prava i obaveze i ne postoje ograničenja njihovog mandata niti prava na donošenje odluka, kao na primjer sudjelovanje u sastavljanju parlamentarne većine, glasovanja o državnom proračunu, itd.
Ne postoje nacionalne manjine u Grčkoj. Za sve grčke građane vrijede ista pravila ukoliko žele sudjelovati kao kandidati na nacionalnim izborima bez obzira pripadaju li lingvističkoj ili religijskoj manjini.
Udio zastupnika nacionalnih manjina u Gruziji je 4,6 posto, od 150 predstavnika u parlamentu, njih 7.
U Izraelu od ukupno 120 članova Knesseta, jedan je predstavnik Druza i 11 su Arapi – 10 posto. Svi zastupnici u parlamentu imaju jednaka prava.
U Mađarskoj nacionalne manjine mogu osvojiti mjesto s lista nacionalnih manjina tijekom općih izbora. Kandidati nacionalnih manjina koji ne prijeđu zadani izborni prag još uvijek mogu djelovati kao nacionalni zagovornici bez prava glasa u parlamentu (drugim riječima, glasnogovornici) s pravom sudjelovanja u raspravi. U sadašnjem sazivu parlamenta ukupno ima 198 zastupnika, a zastupljenost nacionalnih manjina je 6,2 posto. Zaključno, 198 zastupnika i 13 nacionalnih zagovornika (koji nisu zastupnici) zajedno rade, a postotak varira ovisno o tome pribrojimo li broj zagovornika zastupnicima ili ne.
Rumunjska nema određen broj zastupnika nacionalnij manjina, ali rumunjski ustav i Izborni zakon omogućavaju legalno oformljenim organizacijama građana koji pripadaju nacionalnim manjinama, u slučaju kada ne uspiju osvojiti niti jedno zastupničko mjesto na izborima za donji dom ili Senat, „pravo“ na jedan zastupnički mandat ukoliko su diljem zemlje osvojili broj glasova koji odgovara barem 5 posto prosječnog broja glasova važećih diljem zemlje za izbor jednog zastupnika. Mandati dodijeljeni, u skladu s Izbornim zakonom, organizacijama građana koji pripadaju nacionalnim manjinama dodaju se zastupničkim mandatima koji su proizašli iz predstavničke norme.
Slovački parlament ima 150 zastupnika ukupno, od njih su 11 predstavnici nacionalnih manjina. Izabrani predstavnici nacionalnih manjina u slovačkom parlamentu imaju opći politički mandat, slično kao i u Hrvatskoj.
Slovenija dodjeljuje dva mjesta od ukupno 90 predstavnicima talijanske i mađarske nacionalne zajednice, što čini 2,2 posto svih zastupnika. Ne postoje ograničenja njihovih mandata vezano za donošenje odluka u parlamentu.
Više pročitajte:
Većina europskih država bez povlastica za manjine u parlamentu (I. dio)
Većina država u EU nema predstavnike manjina u parlamentu (II. dio)
* Izvornik:
Tekst se nastavlja ispod oglasa
