Bivša zastupnica u njemačkom Bundestagu Vera Lengsfeld poručila je u četvrtak da bi i u Hrvatskoj, kao što je to učinjeno u Njemačkoj, trebalo otvoriti arhive bivše jugoslavenske komunističke tajne službe.
Na okruglom stolu “Suočavanje s nasljeđem totalitarnih režima – Iskustva Hrvatske i Njemačke”, koji je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) organizirala njemačka Zaklada Konrad Adenauer, Lengsfeld je istaknula da mnoge probleme u društvu iz pozadine potiču nekadašnji vlastodršci kako bi spriječili proces demokratizacije.
“Taj se problem ne odnosi samo na Hrvatsku ili Njemačku, nego na cijelu Europu otvorenih granica, koju smo stvorili rušeći Berlinski zid”, rekla je Lengsfeld, koja je kao aktivistica za građanska prava i politička zatvorenica u bivšem DDR-u sudjelovala potkraj osamdesetih u organiziranju masovnih prosvjeda, koji su doveli do rušenja totalitarnoga komunističkog režima.
U njemačkom slučaju bivši oficiri tajne službe Stasi i nakon pada DDR-a ucjenjivali su pojedine umjetnike i političare, sve do otvaranja dosjea. Zato su u javnosti vođeni beskrajni prijepori i svađe među pojedinim političarima koje su, smatra Lengsfeld, poticali pripadnici bivše komunističke tajne službe. “Tek nakon otvaranja dosjea prestale su ucjene”, dodala je.
Ljudi su poslije pada komunističkoga režima mislili da će komunizam sam nestati s političke pozornice, no u međuvremenu su se “drugovi” preustrojili zbog nasljeđa i vlasničkih povlastica. Neko su vrijeme nosili dvočlani naziv u imenu stranke, a kad su preuzeli imovinu bivše Komunističke partije iz naziva im je otpalo komunističko ime, pa se zovu “Lijeva stranka”, kaže Lengsfeld.
Smatra kako dosjee nikad nije kasno otvoriti jer je samo na taj način moguće liječiti rane naših društava, a bez suočavanja s totalitarnom komunističkom prošlošću neće biti moguće očuvati projekt Europe otvorenih granica.
Direktor Ureda zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj Michael Lange naglasio je kako je uvid u dokumente tajne komunističke službe u bivšem DDR-u omogućio da mnoge stvari o radu te službe izađu na svjetlo dana, što je Njemačkoj omogućilo prevladavanje prošlosti.
Okruglom stolu nazočio je predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, koji je ustvrdio kako bi suočavanje s komunističkom prošlošću u Hrvatskoj omogućilo rješavanje brojnih pitanja. “To suočavanje ne bi značilo povratak u prošlost, nego njezino nadvladavanje otkrivanjem istine, kako se masovni zločini više ne bi ponavljali”, poručio je Reiener.
Nakon panel-diskusije prikazana je njemačka politička drama “Es ist nich vorbei” (Nije završeno) iz 2011. godine.
