Još dva hrvatska blaženika – fra Serafin Glasnović – Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola

Foto: Fah

Među trideset i osam albanskih mučenika, koji su jučer u albanskom Skadru proglašeni blaženima, nalaze se i dvojica Hrvata: fra Serafin Glasnović – Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola, kod Letnice na Kosovu, piše Hrvatski katolički radio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je Serafin Kodić Glasnović – mučen do smrti jer je odbio lažno teretiti druge svećenike?

Svi oni su, na čelu sa slugom Božjim nadbiskupom Drača i primasom Albanije Vincencom Prennushijem, ubijeni iz mržnje prema vjeri – in odium fidei – za vrijeme komunističkog režima Envera Hoxhe, u razdoblju od 1945. do 1974. godine.

Misno slavlje i obred beatifikacije u skadarskoj katedrali predvodio je Papin predstavnik i pročelnik Zbora za proglašenje svetih kardinal Angelo Amato, a suslavio je i generalni ministar Reda manje braće fra Michael Anthony Perry.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Fah
Foto: Fah

Na svečanoj misi proglašenja blaženim sudjelovalo je i više od osam stotina hodočasnika iz Dubrovačke i Požeške biskupije te Zagrebačke nadbiskupije, uglavnom porijeklom iz Janjeva i Letnice. Predvodili su ih predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić te dubrovački i požeški biskupi Mate Uzinić i Antun Škvorčević, uz prisutnost biskupa iz BiH Tome Vukšića i Pere Sudara.

Kardinal Amato je u svojoj homiliji istaknuo misao pape Franje da mučiteljima treba oprostiti, ali i da trebamo čuvati spomen na naše mučenike. “Ne smijemo ih prepustiti zaboravu, nego im se uvijek možemo – i trebamo – obraćati u svojim molitvama”, poručio je kardinal Amato.

Dodajmo ovome da je umjetnik Dragutin Glasnović, pranećak fra Serafina Glasnovića – Kodića, izradio tri relikvijara u kojima će moći novoga blaženika biti pohranjene u župama sv. Nikole u Janjevu i Kistanju te u crkvi Bezgrešnog začeća BDM u zagrebačkoj Dubravi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pavao Palić: Mi Janjevci podnijeli smo velike žrtve da bismo se održali i očuvali kršćanski i hrvatski identitet

38 albanskih mučenika svoje su živote položili za Crkvu i Krista u razdoblju od 1945. do 1974. godine, u vrijeme najrigoroznijeg komunističkog režima.

Fra Serafin Glasnović Kodić rođen je u Janjevu 25. travnja 1893. Uspostavom komunizma, nakon Drugog svjetskog rata, uslijedilo je razdoblje velikih progona Katoličke Crkve u Albaniji. Zbog lažne optužbe i zavjere, nakon jednog provincijskog sastanka, fra Serafin je uhićen i mučen. Preminuo je u 54. godini 11. svibnja 1947., u franjevačkom samostanu u Lješu, koji je tada bio pretvoren u bolnicu. Njegovi posmrtni ostaci nalaze se u zidinama franjevačke crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Lješu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi mučenik, hrvatskog podrijetla don Anton Muzić rođen je 12. svibnja 1921. u Vrnavokolu, župa Letnica. Komunistički režim uhitio ga je 20. svibnja 1947. i odveo u istražni zatvor gdje je bio neljudski mučen iz razloga jer se nije htio odreći svoje vjere i pripadnosti Katoličkoj Crkvi. Suđenje mu je bilo 14. siječnja 1948., a pet mjeseci nakon oslobođenja umro je u strašnim bolovima, ležeći ispod stepenica na ulazu u zgradu nadbiskupije u Skadru. Jedan od preživjelih svećenika u komunističkom režimu u Skadru, fra Zef Pllumi, u svojoj knjizi „Živi samo da ispričaš” opisao je brojna mučenja svećenika dotičući se i nekoliko situacija iz života don Antona Muzića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.