Austrija i dalje prima migrante, Slovenija se priprema za oštrije kontrole

epa04997298 Refugees wait at the Austrian-German border crossing to Germany near Passau, Germany, 26 October 2015. Croatia became the latest country to ask the European Union for material help, such as beds and tents, to cope with the surge of refugees and asylum seekers crossing the country in an effort to reach Western Europe. EPA/ARMIN WEIGEL

Austrija je u zadnja 24 sata preuzela 6.675 migranata i izbjeglica iz kampova u Sloveniji, a u njima ih je trenutno još oko pet tisuća i čekaju tranzit prema sjeveru tijekom današnjeg dana, potvrdila je u petak ujutro slovenska policija, ali se Slovenija po tvrdnjama medija ipak priprema “ovih dana” uvesti oštrije mjere kontrole izbjeglica na svojoj granici s Hrvatskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema izvorima slovenske policije, dnevni priljev migranata koji dolaze iz Hrvatske u Sloveniju zadnjih se dana smanjuje, a suradnja dviju policija i njihova komunikacija o transportima migranata je dobra. Od sinoć do jutros u 4 sata u Dobovu je u dogovoru s hrvatskom policijom stiglo 3825 migranata koji se raspoređuju po tranzitnim centrima, a do podneva se očekuju još dva vlaka s nešto više od 2200 izbjeglica, objavila je policijska uprava Novo Mesto.

Sinoć završena izvanredna sjednica slovenskog parlamenta o izbjegličkoj krizi koju je zahtijevala konzervativna oporba završena je bez posebnih zaključaka, ali je rasprava pokazala da Slovenija mijenja svoju dosadašnju politiku “otvorenih vrata” i da bi idućih dana mogla postaviti fizičke prepreke na svojoj schengenskoj granici prema Hrvatskoj, navode danas slovenski mediji.

Oštrije mjere kontrole na južnoj granici i smanjivanje dnevnog priljeva migranata predložili su u svojim nastupima i predsjednik Borut Pahor koji traži da se na granicu s Hrvatskom “uvede red” i čelnik desne oporbe Janez Janša koji stanje s izbjeglicama naziva kaotičnim i nekontroliranim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, premijer Miro Cerar je u svojim istupima za govornicom zanijekao optužbe oporbene strane kako kasni za događajima i da je odgovoran za “masovne ilegalne migracije”, “kaos” na granici s Hrvatskom, te da vlada ne kontrolira situaciju, pa će se Slovenija pretvoriti u “džep” s tisućama migranata među kojima su možda i islamski ekstremisti. No, Cerar je, kako njegov nastup pred zastupnicima interpretira današnje ljubljansko “Delo”, zapravo poručio da će svoje postupke u migrantskoj krizi prilagođavati stvarnoj situaciji i da bi “već idućih dana mogla biti postavljena ograda na granici s Hrvatskom, koju bi štitile odgovarajuće policijske i druge snage”.

Već pristiglo 125 kilometara žičane ograde za obranu “schengenske” granice

U prilog procjenama da će Slovenija ići u veće restrikcije u primanju migranata govori i informacija koju je u četvrtak objavila Slovenska televizija, a prema kojoj je u državu već pristiglo 125 kilometara žičane ograde za obranu “schengenske” granice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cerarova vlada je žicu kupila po 12 eura za metar, a u njenom postavljanju na nekim sektorima granice pomagat će i vojska koja će i štititi žicu od mogućih oštećenja koje bi mogli izazvati migranti u želji da prijeđu preko zelene granice, navodi Slovenska televizija.

U prilog tezi da se Cerarova vlada priprema “za sve situacije”, pa i onu da Njemačka i Austrija potpuno zatvore svoje granice, o čemu za sada nema potvrde, govori i najavljeni popodnevni susret predsjednika slovenske vlade s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Lendavi.

Cerar je na početku migrantske krize načelno odbijao svaku pomisao na postavljanje bodljikave žice na granici, odbijajući “politiku zidova u Europi”, ali i naglašavao važnost slovenske schengenske granice prema Hrvatskoj, očekujući da će zemlje iz Schengenskog prostora slovenskoj policiji poslati pomoć od oko 400 policajaca u roku jednog tjedna, što se do sada nije dogodilo, pa ih je stiglo samo 50-ak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, Orban je nedavno izjavio da je potrebna energična obrana Schengenskog prostora od migrantskog vala, dodavši da, ako je zakazala obrana južne schengenske granice u Grčkoj, nju sada treba braniti na sjeveru, pri čemu su u prvom planu Mađarska i Slovenija.

Slovenski medijii danas vrlo pesimistično procjenjuju mogućnost sveobuhvatnog rješenja migrantske kriize na razini EU-a, te najavljuju da će se i dalje pojavljivati solo-akcije zaštite vlastitih granica pred migrantskiim valom.
Tako mariborski list “Večer” u komentaru navodi kako se pokazalo da je migracijska politika EU-a “velika katastrofa”, te da je “jasno da će Njemačka, a onda i Austrija” svoje granice za migrante “uskoro zatvoriti”.

Tek to će onda dovesti do “prave izbjegličke krize”, navodi list, podsjećajući na vodeću ulogu koju je Njemačka do sada u krizi imala svojom politikom otvorenih vrata za izbjeglice s Bliskog istoka i politiku otvorenih vrata njemačke kancelarke Angele Merkel.

Dosadašnji pokušaji relokacije izbjeglica iz Grčke i Italije, te uvođenje obvezujućih kvota u stvarnosti su se pokazali kao “loš vic”, navodi mariborski dnevnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljubljanski tjednik “Mladina”, tradicionalno okrenut mlađoj čitateljskoj publici ljevičarske afilijacije, u svom novom broju u komentaru upozorava na rastući val nacionalizma i različitih fobija koje rastu s nastavkom izbjegličke krize, a što potiču i neke stranke, pa čak i javni mediji.

U novoj nacionalističkoj histeriji sudjeluju svi, pa i slovenski nacionalni tv servis koji je u svoju emisiju u kojoj se razgovaralo o izbjegličkom problemu pozvao i prononsiranog nacionalista Zmagu Jelinčiča za kojega se činilo da su ga Slovenci već zaboravili, navodi “Mladina”.

“Zar nismo već u nekadašnjoj Jugoslaviji uvidjeli kamo sve vodi takvo neodgovorno ponašanje nacionalnih medija”, poentira ljubljanska “Mladina”, podsjećajući na medijsku potporu koju je imala nacionalistička politika koja je prije 25 godina izazvala rat na prostoru tadašnje države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.