Zabrinute zbog naglog porasta ilegalnih migranata nakon ukidanja ograničenja kretanja zbog pandemije te nakon ponovnog pritiska Njemačke za obveznim kvotama za sve članice EU, sedam država uputilo je pismo Europskoj komisiji rekavši kako ne mogu prihvatiti takvo rješenje.
Srednjoeuropske zemlje Višegradske skupštine, Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka zajedno s Estonijom, Latvijom i Slovenijom, usprotivile su se migrantskim kvotama.
Suočavajući s oko 10 000 migranata koji su se zaputili prema zapadnoj Europi balkanskom rutom, Slovenija je već ojačala svoju graničnu policiju s 1.000 vojnih osoba i još 1.000 prošloga tjedna, istovremeno raspoređujući cijeli raspon opreme na granično područje i kamere sa senzorima kretanja te dronove i helikoptere.
1. srpnja Njemačka će od Hrvatske preuzeti rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, a njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je u intervjuu javnoj radioteleviziji Deutschlandfunk kako se zalaže za provođenje reforme sustava azila EU.
Istovremeno, njemački veleposlanik EU Michael Clauss rekao je kako “predstojeća transformacija izbjegličke politike Europske unije mora uključivati obaveznu kvotu redistribucije među državama članicama kako bi se stvorio funkcionalni sustav”, prenosi rmx.news.
Višegradska skupina usprotivila se migrantskim kvotama iz EU-a. Tijekom migrantske krize koja je započela 2015. godine, četiri zemlje Višegradske skupine odbacile su pokušaje EU da redistribuira 120.000 migranata između članica EU-a.
Europski sud pravde nedavno je presudio protiv Mađarske, Poljske i Češke, ali vladini dužnosnici su tu odluku odbacili rekavši kako se i u budućnosti neće pridržavati nijedne kvote.
“Izgubili smo spor, ali to nije važno. Ono što je važno je da ne moramo nešto platiti. Obično sud traži određenu naknadu za postupak”, rekao je češki premijer Andrej Babis nakon presude suda u EU u travnju.
“Presuda nema daljnje posljedice”, rekla je mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga u izjavi. “Budući da su odluke o kvotama odavno izgubile svoju važnost, nemamo nikakve obveze prihvatiti tražitelje azila.”
Zemlje južne Europe, koje su preopterećene migrantima, kažu da je trenutno pravilo da migranti moraju ostati u prvoj zemlji u koju uđu u Europu neodrživo te su zatražili da i druge države EU prihvate migrante, a zemlje poput Njemačke i Švedske obvezale su se na njihove zahtjeve.
Prema njemačkom ministru unutarnjih poslova za državu Klausu Bouillonu, stajalište Njemačke prema migrantima sve se više susreće s otporom stanovništva zemlje, frustriranog što migranti imaju pristup većim naknadama i pravima nego Nijemci.
“Veliko je nezadovoljstvo među stanovništvom, jer svi koji odmah stignu ovdje imaju mnogo ili čak više prava, zajedno s pravima na beneficije i medicinsku njegu, od nekoga tko je ovdje radio cijeli život”, rekao je Bouillon.
Iako Austrija nije potpisnig posljednjeg pisma protiv kvota, kancelar Sebastian Kurz više je puta izrazio svoje protivljenje takvoj shemi preraspodjele i izrazio podršku zemljama poput Mađarske i Poljske u tom pitanju.
