Sud Europske unije danas će objaviti dugoočekivanu odluku o kvotama za raspodjelu migranata koji pristižu u Grčku i Italiju, a koje pravno osporavaju Mađarska i Slovačka.
Neslužbeno, u Bruxellesu se jučer očekivalo da će Mađarska i Slovačka izgubiti, no nemoguće je znati ishod prije izricanja presude. Riječ je o jednoj od najvećih političkih i pravnih bitaka u EU, javlja Večernji list.
> Orban: Mađarska od početka bila u pravu oko migrantske krize
Europska je unija u rujnu 2015., nakon što je Njemačka jednostrano stavila izvan snage Dublinske propise, na vrhuncu migrantske krize donijela plan za raspodjelu migranata iz Grčke i Italije, koje predstavljaju ulazne točke za migrante u EU, kako bi na taj način zemlje članice pokazale solidarnost.
Vijeće EU-a donijelo je tu privremenu mjeru o obvezujućim kvotama kvalificiranom većinom, čime je preglasano protivljenje četiriju zemalja Mađarske, Slovačke, Češke i Rumunjske.
Već se tada nazirao veliki sukob među državama članicama jer odluka nije izglasana jednoglasno, sve ostale države, osim četiri navedene glasovale su za, osim Finske koja je bila suzdržana.
Slovačka i Mađarska potom su podnijele dvije tužbe Sudu EU, zahtijevajući da se odluka Vijeća poništi zbog dva razloga: prvo, zbog proceduralnih pogrešaka u donošenju odluke i neprimjerene pravne osnove; i drugi, zbog toga što se, kako tumače Slovaci i Mađari, migrantskim kvotama ne može prikladno odgovoriti na migracijsku krizu.
> Viktor Orban o propasti multikulturalizma – Mi želimo “Europu država”, a ne “Europu Bruxellesa”
Mađarski premijer Viktor Orban smatra da je gradnja graničnih ograda od tzv. žilet-žice prikladniji odgovor na migracijsku krizu jer šalje poruku migrantima da ne dolaze u Europu.
Također, Orban cijelo vrijeme upozorava da se više od desetljeća vodi međunarodna kampanja povezana s američkim milijarderom mađarskog podrijetla Georgeom Sorosem kojom se pokušava dokazati da su državne granice besmislene i da nacije ne bi smjele odlučivati s kim žele suživot. Orban smatra kako je svrha te kampanje i stavljanje međunarodnih pravnih institucija iznad nacionalnih država u odlukama o tome tko će živjeti s kim i gdje.
U Bruxellesu se očekuje da će sud u Luxembourgu odbaciti argumente dviju država-tužiteljica, kao što je i nezavisni odvjetnik u svom mišljenju objavljenom u sprnju zaključio da nema osnove da se tužba Mađarske i Slovačke prihvati.
Sud obično slijedi preporuke nezavisnog odvjetnika, ali ima slučajeva kada donosi i suprotnu odluku.
Tijekom sudske rasprave, Poljska je intervenirala u potporu Slovačkoj i Mađarskoj, a Belgija, Njemačka, Grčka, Francuska, Italija, Luxembourg, Švedska i Europska komisija intervenirale su u potporu Vijeću EU, koje je tužena strana u postupku.
> Orban: Soros je na čelu velike mafijaške mreže, financira NVO i krijumčare ljudima
Mađarska i Poljska dosad nisu preuzele nijednog tražitelja azila od broja koji im je određen da moraju preuzeti prema sustavu kvota, Češka ih je preuzela 12, a Slovačka 16 iz Grčke.
Hrvatska je dosad preuzela 18 ljudi iz Italije i 59 iz Grčke, pokazuje izvješće Komisije objavljeno potkraj srpnja.
Podsjetimo, u kolovozu 2015. Njemačka je jednostrano odlučila staviti izvan snage za sirijske migrante Dublinske propise Europske unije koji obvezuju migrante da zatraže azil u prvoj zemlji EU-a u koju uđu.
Stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale iz Turske, preko Grčke, Makedonije, Srbije, i najprije preko Mađarske dalje u druge države EU. Nakon što je Mađarska sagradila zid prema Srbiji, migrantska ruta okreće se preko Hrvatske prema Sloveniji i drugim europskim državama. Većina ih se uputila prema Njemačkoj.
Njemačka je otada ublažila tu dobrodošlicu, nakon što je izazvala zastrašujuću migrantsku krizu kada je prema podatcima Frontexa samo u 2015. ušlo 1.800.000 migranata, među kojima i veći broj ekstremista, a europske države dovela pred ekonomsku krizu i trajnu izloženost terorističkim prijetnjama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
