Stručnjak za nacionalnu i međunarodnu sigurnost dr. sc. Mirko Bilandžić u RTL-u Danas govorio je o profilu napadača te odgovorio i na pitanje je li Hrvatska moguća meta takvog napada.
> Austrija proglasila tri dana žalosti, poruku uputio i Plenković
> Teroristički napad u Beču: Više mrtvih i ranjenih, vojska izašla na ulice
Na pitanje zašto se napad dogodio u Austriji objasnio je da je Austrija dugo vremena neutralna država. “Austrijski teriritorij je dugi niz godina bio poprište različitih terorističkih sukoba. Uglavnom se radilo o izraelsko-palenstinskim, odnosno arapskim u odnosu na zapad, u određenoj mjeri tursko-armenskim ili rusko-čečenskim. Najpoznatiji napad je bio 1975. kada su palestinski teroristi oteli predstavnike zemalja OPEC-a na sastanku u Beču”, kazao je.
U sinoćnjoj pucnjavi u samom središtu grada poginule su najmanje četiri osobe, čak 22-oje teško ozlijeđenih odvezeno je u bolnicu, a jedan od napadača je ubijen u sukobu s policijom.
Otkriveni su i detalji o ubijenom napadaču koji je proveo gotovo godinu dana u zatvoru nakon što je pokušao ući u ratom razorenu Siriju kako bi se pridružio tzv. Islamskoj državi.
“Zadnjih godina u Austriji se događa bitno jačanje islamizma. Iza Belgije, Austrija je druga država koja je imala najveći kontingent, u odnosu na broj stanovnika, svojih državljana, odnosno ljudi koji su živjeli u Austriji, u sirijskom sukobu. Imamo dvije moćne islamističke grupacije na tom području, jedna je čečenska, a druga ona s područja Balkana”, rekao je.
“Ono što je moguća novina u svemu ovome zajedno je da su dosad mete bile uglavnom moćne države. Postavlja se pitanje je li islamisti u ovoj svojoj strategiji pravljenja divljaštva u okviru tog globalnog sukoba islamizma i Zapada, jesu li promijenili paradigmu da su i manje države postale meta terorizma”, kazao je.
Na pitanje što govori profil napadača, kazao je da očito propast jedne organizacije ne znači i poraz jedne ideologije. “Ideologija islamizma je i dalje itekako moćna i ima svoje pobornike diljem Zapada“, kazao je i dodao da se radi ili o pojedincima koji se ad-hoc organiziraju ili napadaju sami pojedinci koji su na razmeđi između samoubilačkog terorizma ili misija iz kojih se ne mogu izvući.
“Obično se uvijek radi o imigrantima ili prvoj ili drugoj generaciji koji nisu integrirani u ta društva. I koji ili jesu ili nisu bili pod tretmanom obavještajnih službi i koji su proglašeni rizikom niske razine”, rekao je.
Može li Hrvatska postati meta?
Na pitanje može li Hrvatska biti moguća meta, odgovorio je da je terorizam došao u Europu. “Terorizam je naša svakodnevica i to je problem koji je očito otporan na eradikaciju. Zadnjih godina imamo eskalaciju i Europa je sve više postala meta terorizma pogotovo ovog s islamističkim predznakom”, kazao je.
“Hrvatska je dio zapadnih alijansi. Nema nikakve dileme da je na prvoj listi meta su, u globalnom sukobu islamista i Zapada, su takve države i naravno da ni Hrvatska nije izuzeta od jedne opće razine opasnosti u odnosu na terorizam. Ali to ne znači da postoji izravna prijetnja. U ovom trenutku ne postoje nikakvi razlozi, ali je pitanje koliko će takvi razlozi biti odsutni”, rekao je.
“Ono što smo svjedočili i prije tri tjedna je da Hrvatska ima situaciju unutarnjeg terorizma za koji mi se čini da je čak i više opasan od ovog globaliziranog islamističkog terorizma”, zaključio je.
