Dr. sc. Bilandžić o napadu u Beču: ‘Obično se radi o imigrantima’

Foto: Snimka zaslona

Stručnjak za nacionalnu i međunarodnu sigurnost dr. sc. Mirko Bilandžić u RTL-u Danas govorio je o profilu napadača te odgovorio i na pitanje je li Hrvatska moguća meta takvog napada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Austrija proglasila tri dana žalosti, poruku uputio i Plenković

> Teroristički napad u Beču: Više mrtvih i ranjenih, vojska izašla na ulice

Na pitanje zašto se napad dogodio u Austriji objasnio je da je Austrija dugo vremena neutralna država. “Austrijski teriritorij je dugi niz godina bio poprište različitih terorističkih sukoba. Uglavnom se radilo o izraelsko-palenstinskim, odnosno arapskim u odnosu na zapad, u određenoj mjeri tursko-armenskim ili rusko-čečenskim. Najpoznatiji napad je bio 1975. kada su palestinski teroristi oteli predstavnike zemalja OPEC-a na sastanku u Beču”, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sinoćnjoj pucnjavi u samom središtu grada poginule su najmanje četiri osobe, čak 22-oje teško ozlijeđenih odvezeno je u bolnicu, a jedan od napadača je ubijen u sukobu s policijom.

Otkriveni su i detalji o ubijenom napadaču koji je proveo gotovo godinu dana u zatvoru nakon što je pokušao ući u ratom razorenu Siriju kako bi se pridružio tzv. Islamskoj državi.

“Zadnjih godina u Austriji se događa bitno jačanje islamizma. Iza Belgije, Austrija je druga država koja je imala najveći kontingent, u odnosu na broj stanovnika, svojih državljana, odnosno ljudi koji su živjeli u Austriji, u sirijskom sukobu. Imamo dvije moćne islamističke grupacije na tom području, jedna je čečenska, a druga ona s područja Balkana”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ono što je moguća novina u svemu ovome zajedno je da su dosad mete bile uglavnom moćne države. Postavlja se pitanje je li islamisti u ovoj svojoj strategiji pravljenja divljaštva u okviru tog globalnog sukoba islamizma i Zapada, jesu li promijenili paradigmu da su i manje države postale meta terorizma”, kazao je.

Na pitanje što govori profil napadača, kazao je da očito propast jedne organizacije ne znači i poraz jedne ideologije. “Ideologija islamizma je i dalje itekako moćna i ima svoje pobornike diljem Zapada“, kazao je i dodao da se radi ili o pojedincima koji se ad-hoc organiziraju ili napadaju sami pojedinci koji su na razmeđi između samoubilačkog terorizma ili misija iz kojih se ne mogu izvući.

Obično se uvijek radi o imigrantima ili prvoj ili drugoj generaciji koji nisu integrirani u ta društva. I koji ili jesu ili nisu bili pod tretmanom obavještajnih službi i koji su proglašeni rizikom niske razine”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Može li Hrvatska postati meta?

Na pitanje može li Hrvatska biti moguća meta, odgovorio je da je terorizam došao u Europu. “Terorizam je naša svakodnevica i to je problem koji je očito otporan na eradikaciju. Zadnjih godina imamo eskalaciju i Europa je sve više postala meta terorizma pogotovo ovog s islamističkim predznakom”, kazao je.

“Hrvatska je dio zapadnih alijansi. Nema nikakve dileme da je na prvoj listi meta su, u globalnom sukobu islamista i Zapada, su takve države i naravno da ni Hrvatska nije izuzeta od jedne opće razine opasnosti u odnosu na terorizam. Ali to ne znači da postoji izravna prijetnja. U ovom trenutku ne postoje nikakvi razlozi, ali je pitanje koliko će takvi razlozi biti odsutni”, rekao je.

“Ono što smo svjedočili i prije tri tjedna je da Hrvatska ima situaciju unutarnjeg terorizma za koji mi se čini da je čak i više opasan od ovog globaliziranog islamističkog terorizma”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.