Europska komisija proučava proračunske mjere koje joj je dostavila hrvatska vlada, svoju ocjenu tih mjera objavit će 2. lipnja i prije toga ne može komentirati mogući ishod procjene, rekao je u petak glasnogovornik Komisije Simon O’Connor.
“Komisija trenutačno proučava proračunske mjere koje joj je dostavila hrvatska vlada i ne možemo danas prejudicirati ishod te procjene”, rekao je O’Connor, glasnogovornik povjerenika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna.
O’Connor je tako komentirao izvješća hrvatskih medija da Komisija odbacuje proračunske planove hrvatske vlade i da traži dodatno smanjenje deficita.
Vijeće EU-a prihvatilo je krajem siječnja prijedlog Europske komisije o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj i preporuke za smanjenje deficita ispod tri posto do kraja 2016.
Komisija od Hrvatske traži da ove godine sreže proračunski deficit na 4,6 posto BDP-a, 2015. na 3,5 posto i 2016. na 2,7 posto BDP-a.
Hrvatska vlada se kod zadnjeg rebalansa proračuna odlučila za manje rezanje proračunskog deficita od onoga što je tražila Europska komisija, najavivši da će Komisiji predložiti da se to nadoknadi u 2015. i 2016.
Hrvatski premijer Zoran Milanović je prije dva tjedna izjavio da bi u ovom trenutku “bilo preradikalno, sa socijalnog i gospodarskog stajališta” kada bi vlada u prvoj godini išla na rezanje deficita u onoj mjeri u kojoj je to tražila Komisija.
“Prilagodba od 2,3 posto BDP-a u prvoj godini, koliko je tražila Komisija je golema. Kao što sam već rekao, možemo zagristi metak, ali ne i cijeli redenik”, rekao je Milanović prije dva tjedna nakon što se sastao s Rehnom s kojim je razgovarao o Postupku prekomjernog deficita.
Rok do 28. travnja za poduzimanje učinkovite akcije
Prema odluci Vijeća EU-a, Hrvatska ima rok do 28. travnja za poduzimanje “učinkovite akcije” kako bi se uskladila s preporukama Komisije za korekciju deficita.
Hrvatska u travnju u sklopu Europskog semestra treba Komisiji predati konvergencijski program te nacionalni reformski program.
Početkom svibnja Komisija će objaviti proljetne ekonomske prognoze za sve zemlje članice.
Na temelju svih tih dokumenata Komisija će početkom lipnja dati ocjene i preporuke za sve zemlje članice.
“Naše službe u redovitom su kontaktu s hrvatskim vlastima. Mi ćemo predstaviti našu procjenu 2. lipnja zajedno s preporukama za svaku zemlju članicu”, rekao je Simon O’Connor.
Uobičajeno je da zemlje članice pregovaraju s Komisijom o ritmu kojim će svoj proračunski deficit smanjiti na dopuštenu razinu, ispod tri posto BDP-a i gotovo nikad se ne događa da neka zemlja od prve prihvati sve preporuke. Ocjena Komisije ovisit će i o prognozama rasta BDP-a i o drugim ekonomskim pokazateljima.
Ipak komentari na komisiju koja “ništa nije rekla”
Europska komisija nije zadovoljna rezanjima koja je u najnovijem rebalansu predložila Vlada. Navodno traže dodatne uštede od 1,3 milijarde kuna, prenosi HRT. Rok do kojeg ona mora predložiti novi plan je 30. travnja, a Bruxelles će se o njemu očitovati do kraja lipnja. Za sada se još ne zna gdje će se rezati.
Premijer Zoran Milanović slučaj je komentirao u Karlovcu.
“Cijelo vrijeme razgovaramo s Europskom komisijom, kao i sve druge države. To traje godinama u nekim slučajevima. Naše prve mjere prilagodbe bile su prilično izdašne i velike – to je 1,8% BDP-a prilagodbe. To su veliki iznosi. Komisija je u preporukama tražila 2,3%. Ne znam hoćemo li moći doći do tog iznosa u uravnoteženju. Ići ćemo prema tom iznosu, ali ne tako da napravimo situaciju kao u Grčkoj, da u RH ubijemo svaki rast, svaku mogućnost investicije ili ulaganja. To tako ne može biti!”, kazao je Milanović.
Saborska oporba komentirala je vijesti iz Bruxellesa. Nisu iznenađeni jer su i prilikom rasprave o rebalansu upozoravali da bi se takvo što moglo dogoditi.
“Ključno je da Vlada nije poslala dovoljno snažnu i jasnu poruku da je ovaj rebalans proračuna rezultat određenih zakonskih promjena i određenih reformskih zakona. Bruxelles strahuje za 2015. i poslali su logičnu poruku – izvolite skresati još 1,3 milijardu pa možemo razgovarati”, kazao je Ivan Šuker.
“Bojim se da će Vlada teško pronaći mogućnost dodatnih rezova. Znam da to smanjivanje u ministarstvima ide gotovo do gole kosti, zaustavljene su i minimalne investicije i sad smo došli do prava – a to su plaće, mirovine i socijala. To je više od 80 posto proračuna”, izjavila je Jadranka Kosor.
Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista upozorio je kako se nitko nije izvukao iz krize s ovako rigoroznim mjerama štednje.
“Imate 200-tinjak agencija koje sigurno troše milijardu kuna, a oni hrabrosti tu rezati jer su ‘njihovi aparatčiki u tim agencijama’. Mogla bi se skresati javna uprava, lokalna samouprava, ima prostora – u Hrvatskoj se novac baca”, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
