Europski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju kojom traži zatvaranje kampova za “politički preodgoj” u Kini te prestanak prakse masovnog proizvoljnog pritvaranja etničkih i vjerskih manjina.
U kojim sve državama u svijetu i danas vlada komunizam?
Želi li kineska bogatašica kupiti zgradu u Kumrovcu iz ‘poštovanja prema Titu’?
Parlament dijeli zabrinutost zbog sve represivnijeg režima s kojim se u Kini suočavaju brojne vjerske i etničke manjine poput kršćana, Ujgura i Kazaha u autonomnoj regiji Xinjiangu te Tibatanaca, a stanje se “ubrzano pogoršava”.
Europski parlament “poziva kinesku vladu da odmah prekine praksu proizvoljnih pritvaranja pripadnika ujgurske i kazaške manjine te Tibetanaca bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvori sve kampove i pritvorske jedinice te smjesta i bezuvjetno pusti na slobodu pritvorene osobe”, stoji u tekstu rezolucije.
Prema podacima UN-a, do milijun pripadnika Ujgura, muslimanske manjine u pokrajini Xinjiang na krajnjem zapadu Kine, zatvoreno je u kampovima za “politički preodgoj”.
Navodi se također da Kina provodi kampanju protiv kršćana, da se uznemiravaju i pritvaraju kršćanski pastori i svećenici te da se prisilno ruše crkve, što Europski parlament osuđuje i traži zaustavljanje takve prakse.
Europarlamentarci su također usvojili rezoluciju kojom su osudili uvođenje smrtne kazne kamenovanjem za homoseksualni spolni odnos, izvanbračni spolni odnos i pobačaj. Pozvali su Brunej da povuče Šerijatski zakon i poštuje međunarodno pravo.
Rezolucijom se poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da razmotri mjere za kažnjavanje kršenja ljudskih prava koje bi uključivale zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza.
U srijedu su neki europarlamentarci optužili brunejske službenike za lobiranje uoči glasanja o rezoluciji.
EP je donio i rezoluciju kojom je osudio nasilje protiv opozicije u Kamerunu i uhićenje političkog vođe Mauricea Kamptoa. Zastupnici su zatražili potvrdu Kameruna, kojim od 1982. vlada predsjednik Paul Biya, da neće tražiti smrtnu kaznu za prosvjednike. Također, pozvali su na osiguravanje slobodnih i transparentnih izbora, nakon što su izbori 2018. bili održani uz nepravilnosti.
“Europska unija može nešto učiniti. Moramo iskoristiti prednosti koje imamo u političkom smislu kroz programe potpore razvoju kako bismo poboljšali zaštitu ljudskih prava u Kamerunu“, istaknula je na plenarnoj sjednici hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
