Erjavec kaže da hrvatsko-slovenska granica još nije određena

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u četvrtak da granica između Hrvatske i Slovenije još nije određena i da će je tek odrediti arbitražni sud u Den Haagu i odbacio kao “naivne” tvrdnje da Slovenija treba pomaknuti dijelove protumigrantske žičane ograde na hrvatsko-slovenskoj granici za koje Hrvatska tvrdi da su na njezinu teritoriju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Slovenija postavlja tehničke zapreke na svom teritoriju, granica još nije određena i ne znamo gdje ona teče, to će biti poznato tek kad arbitražni sud donese presudu”, kazao je Erjavec u razgovoru za Slovensku televiziju.
Prema njegovim riječima, Hrvatska tumači gdje je granica “onako kako njoj odgovara”, pa od Slovenije traži da se ona utvrdi granicama katastarskih općina, dok za svoju granicu prema Srbiji traži da ide sredinom Dunava, odnosno prirodnom granicom, a to Slovenija ne prihvaća, kazao je Erjavec.
Ako dođe do postavljanja barijera za usmjeravanje migrantskog toka kod Hotize i Svetog Martina na Muri, onda će se one postaviti uz Muru, a ne granicom katastarskih općina, najavio je slovenski ministar vanjskih poslova, dodavši da vjeruje kako neće doći do incidenata i da ih Slovenija ne želi.
Na spornom mjestu gdje je ograda postavljena kod Harmice cijelu će noć dežurati slovenska specijalna policija i helikopteri, za svaki slučaj, naveo je šef slovenske diplomacije Erjavec.

U najnovijem graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije potaknutom migrantskom krizom Hrvatska je u četvrtak u prosvjednoj noti zatražila da se bodljikava žica koju Slovenija postavlja ukloni s hrvatskog teritorija u području Sutle, u blizini graničnog prijelaza Harmica te u području rijeke Bregančice, kod graničnog prijelaza Bregana Naselje dok je Slovenija ustvrdila kako je žica na slovenskom teritoriju i da neće biti uklonjena.

“Ogradu ćemo postavljati ondje gdje nam najbolje odgovara kako bi zaustavili moguće disperziranje migranata na zelenoj granici, ali pazeći da ne uđemo u teritorij koji je nesporno hrvatski”, kazao je Erjavec Slovenskoj televiziji.
Na pitanje je li Slovenija ogradu na granici počela postavljati u koordinaciji s Njemačkom i Austrijom ili čak “po njihovom diktatu”, Erjavec je rekao da nije i da je tu odluku Slovenija donijela samostalno, ali da bi bilo bolje da se Schengenska granica brani zajedno, te da to skupa čine zemlje poput Njemačke, Austrije i Slovenije, a ne svaka pojedinačno, što može izazvati domino-efekt postavljanja barijera na unutarnjim granicama Schengenskog prostora.
S Austrijom od samog početka migrantske krize uzorno surađujemo u reguliranju protoka migranata, dok s Hrvatskom to ranije nije bio slučaj, kazao je Erjavec. Dodao je da bi sve zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti trebale bolje surađivati, ali da se Slovenija pridržava odredaba koje su u vezi s krizom donesene na mini-summitu EU-Balkan prije koji tjedan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatsku ušlo gotovo 373 tisuće migranata

U Hrvatsku je u četvrtak do 21 sat ušlo 8.732 migranta, a od početka migracijske krize 372. 723, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP).

U prihvatnom centru u Slavonskom Brodu nalazi se 2. 158 osoba. I dalje se očekuje veliki pritisak izbjegličkog vala iz Republike Srbije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Sloveniju je u četvrtak iz Hrvatske ušlo 7.666 migranata i izbjeglica, od kojih je oko 5.000 već prešlo u Austriju, objavila je u petak slovenska policija, a premijer Miro Cerar odbio je svaku mogućnost da u Sloveniju budu vraćeni migranti kojima Njemačka ne odobri azil.

Jučerašnji dnevni priljev migranata u Sloveniju bio je nešto veći nego ranijih dana, ali još uvijek u granicama očekivanja, no intenziviranje dolaska migranata može se očekivati s obzirom na informacije da na ulazak u istočnu Hrvatsku, u Srbiji pred granicom, još čeka oko 9.000 migranata, navode u petak slovenski vladini izvori.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.