Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je nedavno da će Bruxelles odblokirati Poljskoj odblokirati pristup europskim fondovima nakon što je na nedavnim izborima smijenjena konzervativna vlada.
Poljska će dobiti pristup do 137 milijardi eura iz fondova Europske unije, rekla je Von der Leyen. Kao razlog za taj potez navode se reforme u cilju neovisnosti pravosuđa za koje je Bruxelles tvrdio da je bilo pod utjecajem politike.
Novi predsjednik poljske vlade Donald Tusk među svojim predizbornim obećanjima najavio je i deblokiranje tih sredstava. Ona su blokirana zbog politike prošle vlade stranke Prawo i Sprawiedliwość (Pravo i pravičnost – PiS), koja se nizom mjera zamjerila Bruxellesu.
Poljska i Mađarska jedine članice na meti sankcija EU
Blokada pristupa europskim fondovima rezultat je Europskog mehanizma pravne države. Ta mjera dosad je donešena samo u sva slučaja, protiv Poljske i Mađarske.
>EK pokrenula preliminarnu procjenu usklađenosti poljskog zakona o ustavnom sudu s europskim pravom
Europski pravni mehanizam instrument je kojim se nastoje očuvati vrijednosti Europske unije. Posljednjih godina taj se pojam prilično razvodnio i sada je teško sa sigurnošću opisati vrijednosti Europske unije. Europska komisija očito se koristi tim mehanizmom kako bi disciplinirala one koji ne slijede prevladavajući politički smjer u Uniji.
Europski pravni mehanizam uveden je 2014. s ciljem uklanjanja sustavnih opasnosti u Uniji.
Formalno gledano, Europski pravni mehanizam uključuje se kad jedna od članica unije pokazuje tendenciju povrede načela pravne države.
On predviđa najprije pokretanje dijaloga s dotičnom vladom, a ukoliko on ne pokaže uspjeh, poduzimaju se mjere, u biti sankcije protiv države članice.
Mehanizam je u međuvremenu doživio izmjene, budući se u prvotnom obliku pokazao neučinkovitim. Konkretno, prije on nije predviđao financijske sankcije. Novim Europskim mehanizmom, koji se službeno zove “Opća uredba o uvjetovanosti u cilju zaštite proračuna Unije”, pravne države one su predviđene.
Europski mehanizam pravne države omogućuje uskratu isplate proračunskih sredstava
Sukladno tome, Bruxelles može nekoj članici uskratiti ili umanjiti isplatu iz proračuna Unije, ukoliko zaključi da je prekršila načelo pravne države. Nadalje, mora postojati zaključak da se taj prekršaj negativno i u značajnoj mjeri odražava na financijske interese Unije.
Pojednostavljeno, dovoljan je zaključak da u nekoj od članica ne funkcionira pravna država da bi joj se ograničio pristup zajedničkom proračunu. Posljednjih godina u europskim javnostima često se moglo čuti upravo to da u Poljskoj i Mađarskoj ne funkcionira pravna država. Argumenti za tu tvrdnju uzimani su međutim najčešće iz ocjena da dotične vlade provode mjere suprotne trendovima u Uniji.
>Sud Europske unije presudio protiv Poljske i Mađarske: EU će novcem moći ucjenjivati članice ako ne provode ideološku agendu
Europska komisija krajem 2021. najavila je uključivanje Europskog mehanizma pravne države protiv Poljske i Mađarske. Uputila je pismo vladama tih dviju država, zatraživši od njih zaštitu pravne države, nadzor državnog proračuna i pojačanu borbu protiv korupcije.
Poljska i Mađarska uporno su tvrdile da je riječ o političkim motivima
Poljska i mađarska vlada međutim uporno tvrde da su ti koraci Europske komisije isključivo politički motivirani, odnosno da ih se na taj način pokušava natjerati na provedbu zajedničke politike.
Te tvrdnje dobile su poticaj i u pojedinačnim izjavama nekih od europskih dužnosnika, primjerice kad se Mađarsku ili Poljsku optuživalo da vlastitom useljeničkom politikom ruše Europsku uniju.
Poljska i Mađarska uložile su protiv tih mjera tužbu, koja je odbačena u veljači 2022. Sud Europske unije tada je presudio da je uključivanje Europskog mehanizma pravne države opravdano.
Time je Europska komisija dobila zeleno svjetlo za ograničenje isplata tim dvjema članicama.
Koji je prekršaji kažnjavaju?
“Opća uredba o uvjetovanosti u cilju zaštite proračuna Unije”, točnije najnovija verzija Europskog mehanizma pravne države, nabraja nekoliko mogućih prekršaja koje je moguće sankcionirati.
To su povreda neovisnosti sudstva, izostanak mjera protiv samovolje državnih institucija i ograničavanje dostupnosti pravne zaštite.
Europski mehanizam pravne države oslanja se nadaje na Izvješće o pravnoj državi, koje se izrađuje od 2020. i kojim se na temelju “objektivnih kriterija” ocjenjuje stanje pravne države u pojedinim članicama.
>Andrijanić: Zašto Hrvatska treba podržati veto Mađarske i Poljske na proračun EU-a
Izvješće se temelji na ocjeni pravosudnog sustava, okvira borbe protiv korupcije, medijskog pluralizma i institucionalnih odnosa unutar trodiobe vlasti.
U tome izvješću 2020., uz Poljsku i Mađarsku, kritike su doživjele i Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Slovačka.
Izvješće za 2023. općenito je povoljnije, ali upozorava na potrebu dodatnih napora u pojedinim članicama glede neovisnosti sudstva i medija i sigurnosti novinara.
Postupci i prema članku 7. Ugovora o EU
K tome, Unija je 1997. utvrdila postupak prema članku 7. Ugovora o Europskoj uniji, koji se tiče temeljnih vrijednosti Unije. On obuhvaća prevencijske mjere u slučaju jasne opasnosti povrede vrijednosti EU i sankcije u slučaju stvarne povrede.
Taj postupak može pokrenuti Europski parlament, zahtjevom Vijeću EU za utvrđivanjem opasnosti povrede vrijednosti EU. Kao najteža sankcija predviđeno je uskraćivanje pravo glasa državi članici.
Mjere utvrđene člankom 7. odnose se na vrijednosti nabrojane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji, odnosno na kojima ona počiva. To su poštivanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, pravna država i poštivanje ljudskih prava uključujući prava manjina. Nadalje, Europska unija traži od svojih članica poštivanje pluralizma, uklanjanje diskriminacije, snošljivost, pravičnost, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.
U slučaju ove posljednje odredbe, jednakosti žena i muškaraca, valja pretpostaviti da je prvotna ideja bila jednakopravnost, budući je jednakost žena i muškaraca po samoj definiciji isključena.
Osim spomenutih dvaju mehanizama, postoje i daljnji utvrđeni postupci, kao što je primjerice postupak u slučaju povrede prava EU. Taj je postupak u međuvremenu pokretan protiv mnogih članica Unije.
Dojam koordinirane akcije
Osim što su postale žrtve Europskog mehanizma pravne države, Poljska i Mađarska bile su izvrgnute i spomenutom postupku prema članku 7. Ugovora o Europskoj uniji.
Prvi postupak pokrenut je 2017. protiv Poljske zbog reforme pravosuđa, a 2018. protiv Mađarske zbog optužbi za utjecaj vlade na pravosuđe. U međuvremenu, postupak se pokazao neučinkovitim. Mjere u skladu s njime ne mogu se donijeti ako ih ne podupiru sve ostale članice, a Mađarska i Poljska u tim slučajevima pružale su zaštitu jedna drugoj.
>Mađarska i Poljska spriječile izjavu EU o migraciji; Orbán: Neće biti kompromisa
Istodobno, pokazalo se da se unutar Europske unije pokrenuo pravi proces u cilju sankcioniranja Poljske i Mađarske, koji uključuje formalne mjere i neformalne političke inicijative. Europski parlament pokrenuo je čak sredinom 2021. tužbu protiv Europske komisije zbog nepoduzimanja mjera protiv tih dviju članica.
Višestruki napori različitih političkih čimbenika naposlijetku su urodili plodom, Poljskoj i Mađarskoj zamrznute su isplate iz zajedničkog europskog lonca.
Poljska bi se sada mogla izbaviti od sankcija. Izabrala je vladu koja je po volji prevladavajućih krugova u EU, a oni su najavili da će uskoro ukinuti mjere protiv nje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
