Vijeće Europe odredilo je da se u srijedu, 18. studenoga, obilježava Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, čemu se nizom akcija i prikazivanjem prigodnog filma priključuje i Hrvatska, izvijestio je Ured pravobraniteljice za djecu.
Prikazivanje filma ujedno je završetak kampanje protiv seksualnog nasilja nad djecom, a od srijede je dostupan na poveznici ovdje.
Svijest o pogubnosti seksualnog nasilja nad djecom
Vijeće Europe je u zadnjoj godini kampanje “Jedno od pet” (One in Five) odredilo da se 18. studenoga obilježava kao Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja kako bi se trajno zadržala svijest o pogubnosti seksualnog nasilja nad djecom i osiguralo da stručnjaci, javnost i oni koji donose odluke poduzmu sve za rješavanje tog problema.
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić podsjeća da je Hrvatska ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti djece od spolnog zlostavljanja i iskorištavanja te da je izmjenama kaznenog zakonodavstva i drugih propisa stvoren bolji zakonodavni okvir za borbu protiv svih oblika spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.
Stupanjem na snagu Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji podaci o počinjenju spolnih delikata na štetu djece postali su dostupni sudovima, tijelima javne vlasti, ustanovama u postupcima zaštite prava i interesa djece, kao i prilikom povjeravanja određenih poslova u radu s djecom ali, upozorava Milas Klarić, vrlo mali broj institucija i fizičkih osoba tu provjeru traži.
Podaci imaju posebne rokove čuvanja, a propisano je da počinitelji spolnih delikata na štetu djece ne mogu obavljati poslove koji uključuju rad s djecom.
Ipak, navodi Milas Klarić, u praksi ima brojnih teškoća u primjeni propisa. Za zaštitu od takvog zlostavljanja osobito je važno prijavljivanje kaznenih djela, uspjeh kaznenog progona, odgovarajuće sankcije koje uključuju izricanje sigurnosnih mjera, te ozbiljna provjera kandidata za sve poslove koji uključuju rad s djecom.
Slabo se provjeravaju podaci o spolnim deliktima
Posebno nas zabrinjava što provjeru podataka u kaznenoj evidenciji traži vrlo mali broj institucija i fizičkih osoba. U institucijama se provjere provode najčešće kroz tzv. “potvrdu o nekažnjavanju”, koja ne pokazuje je li osoba prethodno kažnjavana za spolne delikte nad djecom, ističe Milas Klarić.
Provjera osuđivanosti može se obaviti samo u kaznenoj evidenciji koju vodi Ministarstvo pravosuđa, što mnogima nije poznato, navodi pravobraniteljica i apelira na sve koji angažiraju osobe za bilo koji oblik rada i kontakta s djecom da provjere osobu koju namjeravaju zaposlilti, naravno uz njezinu suglasnost.
Vrlo važnim pravobraniteljica smatra educiranje i senzibiliziranje javnosti kako bi se olakšalo prijavljivanje slučajeva spolnog iskorištavanja i zlostavljanja djece, budući da istraživanja upućuju na to da veliki broj slučajeva ostaje neotkriven i nekažnjen.
Programe osnaživanja djece provode pojedine udruge, ali oni nisu dio obveznog školskog programa pa, nažalost, nisu dostupni svoj djeci. Zato je osobito važna uloga roditelja koji djecu moraju upozoravati na moguće opasnosti, naučiti ih prepoznati i izbjeći rizične situacije, zaštititi se od napada i potražiti pomoć.
Samo zajedničkim djelovanjem možemo izgraditi sigurno okruženje za djecu i zaštititi ih, stoga je važno da nas obilježavanje ovog dana na to potakne, poručila je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
Evidentiran 1291 seksualni zlostavljač
U registru seksualnih zlostavljača djece u Ministarstvu pravosuđa u srpnju je bila evidentirana 1291 osoba, što je porast u odnosu na prošlu godinu kada ih je evidentirano 972. To su osuđene osobe za koje se zna da su počinili delikte, no stručnjaci upozoravaju da mnogi ostaju neotkriveni.
Također smatraju, a s tim se slaže i pravobraniteljica, da su rokovi rehabilitacije kratki jer nadzor nad osuđenim osobama za takva djela mora biti dulji od maksimalno dvije godine, koliko je propisano za kaznena djela za koja je zapriječena kazna dulja od dvije godine.
U proteklih godinu i pol u Ministarstvu pravosuđa zabilježeno je nešto više od 3200 zahtjeva za provjerom.
UNHCR je nedavno objavio da su u izbjegličkoj krizi koja je zahvatila Europu najranjivije skupine žene, a posebno djeca, koja su nerijetko zbog užasnih uvjeta i pukog preživljavanja izložena svakoj vrsti nasilja i iskorištavnja, pa i seksualnog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa