Jedno namjerava glasati, drugo ne. Josepha iz Danske i Juraj iz Slovačke imaju jasne ideje o europskim izborima u svibnju, koje jednako jasno oslikavaju veliku razliku u odzivu između sjevera i istoka Europe
Danska i Slovačka svaka šalju po 13 zastupnika u Europski parlament, ali njihovo ponašanje na izborni dan radikalno se razlikuje. Baš kao i njihovo povjerenje u europske institucije.
Oko tri četvrtine od 4,2 milijuna Danaca s pravom glasa vjerojatno će na birališta na europskim izborima. Slovačkih birača ima 4,8 milijuna, a odazvati ih se kani tek oko četvrtine.
Prije pet godina samo se 13 posto Slovaka pojavilo na biralištima što je bio najniži odaziv u Europi.
Daleko od kopenhaške vreve i meteža, u gradiću Nyborgu u središtu Danske 21-godišnjoj Josephi Pultz Nielsen europski će izbori biti prvi izlazak na biralište uopće.
Mladoj ženi koja radi u centru za rekreaciju odaziv na izbore nije nimalo upitan. Kao i njezinim prijateljima, koji također većinom prvi put imaju pravo glasa.
Iako joj je stalo do slobode kretanja kao evidentnom postignuću EU-a, ipak najvažnijom stvari smatra socijalnu Europu, otvorenu svijetu, sposobnu za koordinaciju globalnog odgovora globalnom zagrijavanju.
“Moramo promijeniti svijet i sami sebi pomoći kad je globalno zagrijavanje u pitanju”, kaže.
“Danci su na papiru jako uzbuđeni ovim izborima. Interes je mnogo izraženiji nego u svim ostalim zemljama”, rekla je danska analitičarka Catharina Sørensen.
“Mnogi Danci misle da im je dužnost glasati jer se tako podržava demokracija. Mislim da je taj osjećaj demokratske dužnosti u drugim zemljama manje ukorijenjen”, dodala je.
“Bolje je predati prazan listić nego ne izaći na izbore”, kaže Josepha Pultz Nielsen.
U Danskoj i Slovačkoj različita su i razmišljanja o europskim institucijama. Samo 43 posto Slovaka ima povjerenje u Europsku uniju, u usporedbi sa 60 posto Danaca.
“Ne volim Europski parlament”, kaže Juraj Martiny, 42-godišnji Slovak koji planira apstinirati na europskim izborima.
Tom sredovječnom muškarcu, koji radi u PR agenciji, Europski parlament predstavlja instituciju koja je previše odvojena od svakodnevnog života Europljana općenito, a od Slovaka posebno.
“Nije čak uspio donijeti jasan zakon koji bi jamčio da će staklenka nutelle kupljena u Parizu biti ista kao ona kupljena u Bratislavi ili Budimpešti”, uvjeren je.
Po ispitivanju Eurobarometra, više od pola Slovaka će apstinirati jer misle da “njihov glas ništa ne znači”.
“Suprotno Danskoj, u ostalim zemljama pitanje je više utilitarističko – donosi li nam EU dovoljnu korist?”, objašnjava Sørensen.
Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da 63 posto Slovaka ne osjeća nikakvu korist od pripadnosti EU-u.
Po Jurju, to je također i izigravanje demokracije.
“Odluke donosi Europska komisija, koja, suprotno zastupnicima Europskog parlamenta, nije izravno izabrano tijelo”.
On bi želio vidjeti parlament čiji zastupnici nisu samo primatelji luksuzne plaće, nego i ljudi sposobni oblikovati europsku politiku.
Više od 350 milijuna državljana EU-a pozvani su da od 23. do 26. svibnja izaberu novi saziv Europskog parlamenta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
