Europski pučani (EPP) izbacuju Fidesz – evo pet razloga zašto Orban smeta eliti u Bruxellesu!

Jedan od najvećih državnika Europe poslije Drugog svjetskog rata, mađarski premijer Viktor Orban, već je dugo na meti EU birokrata i elite, te njegovoj stranci Fidesz prijeti izbacivanje iz redova europskih pučana (EPP).

Zašto Bruxellesu smeta Orban – pročitajte pet glavnih razloga!

Čelnik Europske pučke stranke (EPP) Donald Tusk objavio je da će ova politička grupacija do kraja godine iz svojih redova izbaciti stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana. Članovi ove političke grupacije u EU parlamentu su HDZ i Srpska Napredna Stranka (SNS) na čijem je čelu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Bez obzira na dokumentirane rasističke i mrziteljske ispade Vučića, koji traju već 25 godina od huškačkog govora u etnički očišćenoj Glini, tzv. demokrati iz EPP-a nikada nisu pomislili Vučića izbaciti iz svojih redova.

Orbana jesu već puno puta, a zašto?

Navodni poticaj za izbacivanje Fidesza je zakon koji je donio parlament Mađarske sa dvotrećinskom većinom (72%), da u ovom izvanrednom svjetskom stanju izazvanom globalnom pandemijom koronavirusa uredbe mađarske Vlade imaju snagu Zakona. Za taj prijedlog Orban je dobio potporu 137 od 190 zastupnika parlamenta, što znači čak i dijela oporbe. Samo 53 zastupnika glasovalo je protiv Orbanovog prijedloga.

Usvojeni zakon je legitiman i legalan, te istodbno i privremen. Ostaje pitanje može li se to reći za sve uredbe i zakone koji su doneseni u Hrvatskoj i diljem Europe u vrijeme pandemije koronavirusa.

Prava istina je da EU birokratima već dugo smeta državnik Viktor Orban, mađarski premijer i jedan od najpopularnijih političara Europe koji ima podršku milijuna ljudi u Europi: od Švedske do Malte, od Rumunjske do Portugala.

Pokušat ćemo taksativno napisati pet osnovnih razloga zašto Orban smeta EU elitama:

1. Orban želi Europu kao savez suverenih država

Orban je premijer koji se zalaže za EU kao savez suverenih država, a ne federalističku ili, ne daj Bože, jednu nadnacionalnu državu sa središtem u Bruxellesu.

Ono što boli EU birokrate i elite je da u toj ideji ima potporu desetina milijuna građana diljem Europe.

Na drugoj strani, svim Europljanima je jasno da je politika Bruxellesa antisuverenizam. Na čelu te politke je Angela Merkel i Macron, koji, kada treba, itekako vode brigu isključivo o Njemačkoj i Francuskoj, a što zamjeraju Orbanu. EU federalisti žele ustroj Europe kao nadnacionalne tvorevine, u kojem veće i jače države imaju veći ili manji stupanj hegemonije nad manjim državama. Mađarska na čelu s Orbanom, kao i države Višegradske skupine se tome žestoko suprotstavljaju.

“Eurorealisti žele izgraditi EU na čvrstim temeljima, a ne na pijesku”, istaknuo je Orban još 2017. dodavši da je “realnost Europa nacija”, te je to “jedina politička osnova koja danas postoji”, a da je na korist narodima i nacijama Europe.

U 2020. ova Orbanova izjava stoji kao političko vizionarstvo, premda to nitko u Bruxellesu ne žele priznati.

2. Orban je prvi pokrenuo ‘veliki rat’ protiv masovnih ilegalnih imigracija

Ostaje činjenica da je Viktor Orban prvi u Europi pokrenuo ispravnu politiku zabrane useljavanja milijuna ilegalnih imigranata, te je na mađarske granice postavio bodljikavu žicu i zabranio ulaz stotinama tisuća ljudi iz Azije koji su nasilno pokušavali preko Srbije ući u Europsku Uniju.

Za te zasluge i vizionarstvo, koje danas prihvaća gotovo cijela Europa, bio je nagrađivan prljavom retorikom lijevo-liberalnih medija, kao i etiketama ‘političkih elita’. Čule su se degutantne optužbe i riječi poput: fašist, diktator, mrzitelj manjina, rasist, ksenofob i slično.

U isto vrijeme zapadna Europa, a osobito Angela Merkel, otvoreno je pozivala na kršenje pravnih normi EU, kao i svojih država. Merkel je pozivala milijune emigranata javnim pozivima na ilegalnu imigraciju, a dobar dio činili su ljudi bez putovnica, viza, identiteta ili radnih dozvola.

Zato stoji zaključak: Ako bi itko trebao polagati račune, ili biti izbačen iz nekih grupacija poput Pučana, to su svakako oni koji su otvoreno poticali ilegalne imigracije, a ne oni koji su štitili i provodili zakone svoje države i općenito država EU.

3. Orban se prvi suprotstavio lažnom filantropu Georgu Sorosu i nevladinim udrugama

Premda je mnogima u Europi odavno jasno tko je lažni filantrop George Soros, burzovni mešetar koji je diljem svijeta razvio svoju mrežu nevladinih udruga putem kojih bitno utječe na stabilnost suverenih nacionalnih država, prvi koji se javno tome suprotstavio bio je – Viktor Orban.

On je nazvao Sorosa “špekulantom” na čelu “velike mafijaške mreže” koja predstavlja “prijetnju miru u Europi”.

“Razlog zašto je Soros tako ljut na Mađarsku i mene osobno jest jer stojimo na putu njegovog velikog plana i velikog biznisa”, rekao je Orban.

Soros je objavio svoj program preseljenja migranata, on “financira NVO i krijumčare ljudima”, rekao je Orban još 2017., u vrijeme kada je većina političara u Europi šutjela o planovima Georga Sorosa i masovnih migracija koje su 2020. potresle Europu do njenih temelja i dovele na sam rub raspada.

4. Orban je stranim bankama uveo porez na dividendu, a Mađarsku u gospodarski procvat

Na području ekonomije Viktor Orban je, kao političar nacionalnog suverenizma, odveo Mađarsku u prosperitetne gospodarske nacionalne vode.

Orban je stranim bankama uveo porez na dividendu, te više ne mogu milijarde eura samo tako iznositi iz Mađarske. Uveo je i poreze teleoperaterima i dobio spor protiv mađarske Vlade na EU sudu.

Nije dopustio uvođenje Eura kao valute i ostavio je mađarsku forintu, što se danas u ovoj globalnoj pandemiji pokazao kao izvrstan potez. Mađarska, naime, može voditi suverenu valutnu nacionalnu politiku jer ne ovisi o Euru, te se prilagođavati potrebama gospodarske i političke situacije i krize u zemlji i svijetu. Poučan primjer za hrvatske probriselske ‘guske u magli’.

Pod Orbanom je Mađarska pretekla gospodarski ne samo Hrvatsku već i sustigla neke države koje nisu imale pola stoljeća diktature. Da je to vrlo teško, vidi se po plastičnom primjeru Istočne Njemačke, koja nakon ujedinjenja već 30 godina nije ni blizu dostigla zapadni dio države, a pitanje je i kada će. Ostavština komunizma ima višedesetljetne posljedice, Njemačka je plasitčan primjer jer niti milijarde eura utučene na istok države nisu dovoljne za izjednačavanje standarda. Ne zaboravimo, istočna Njemačka ili Pruska je do 1945. bila gotovo stotinu godina glavni nositelj i središte industrijskog razvoja Njemačke, uz Ruhrsku oblast.

Pod Orbanom Mađarska bilježi odličan rast BDP-a od prosječno 4,9 posto, pa je. Zahvaljujući tome, Orban je uveo demografske mjere koje su potakle rađanje djece i početak kraja ‘bijele kuge’ koja je zahvatila sve države Europe.

U Mađarskoj životni standard raste značajno i Mađari više ne odlaze u inozemstvo na rad kao što je bio slučaj prije dolaska Orbana na vlast, kada su vladale liberalno-ljevičarske stranke koje su Mađarsku dovele u ekonomsko zaostajanje i pod neformalnu vlast stranih multinacionalnih korporacija.

5. Orban predvodi Višegradsku skupinu koja je trnu u oku Bruxellesu

Sasvim je jasno da je Višegradska skupina sastavljena od srednjeuropskih država Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke, trn u oku Bruxellesu i EU elitama. Sve ove države bile su dio nekadašnje ‘male Europske Unije’ koja se zvala Austro-Ugarska i bila središte Europe. Dio tog kruga, bila je i Hrvatska. Hrvatska je, nažalost, odbila članstvo u Višegradskoj skupini, a mnogim političkim i medijskim elitama više odgovara zov balkanske krčme, nego srednjueuropske uljudbe.

I ne samo to.

Predsjednik Milanović se posprdno izražava o Orbanu i Višegradskoj skupini zemalja, daleko naprednijih od Hrvatske u ovom trenutku. I od premijera Plenkovića su stizale slične poruke. To je vrlo žalosno jer se radi o prijateljskim zemljama, koje žele ojačati snagu i moć nacionalnih država, što je želja većine hrvatskog naroda.

Zajednička suradnja Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske posljednjih 20 godina, rezultirala je time da su, po Svjetskom gospodarskom forumu globalne konkurentnosti, Mađarska, Slovačka, Poljska i Češka su daleko ispred Hrvatske. Pri tome vrijedi istaknuti da bi se, kada bi Višegradska skupina bila promatrana kao jedna država, smatrala petom najjačom ekonomijom u Europi i petnaestom najvećom u svijetu.